Vrijeme je upisa u prve razrede osnovnih i srednjih škola, kao i prvu godinu studija. Učenika je sve manje, jer se iz godine u godinu rađa sve manje djece. To dovodi i do sve većeg viška zaposlenih u prosvjeti.
Broj učenika u školama u BiH iz godine u godinu sve je manji. Analiza poznatog makroekonomiste pokazala je da je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškoslkim ustanovama, javlja BHRT.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić apelira na izabrane dužnosnike da shvate da je demografsko nestajanje problem broj jedan u ovoj državi.
"Apeliram da svi zajedno doprinesu da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave, kako ne bi gledali slične pokazatelje i narednih godina", rekao je Hadžić.
Da se vlasti nisu ozbiljno uhvatile u koštac s demografskim problemom govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U sindikatu obrazovanja kažu kako već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelomičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi uspjevaju zadržati samo preraspodjelom.
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić kaže kako mu se posljednjih dana javlja određen broj kolega koji smatraju da bi mogli postati tehnološki višak i da iskoristi priliku da u razgovoru s Ministarstvom i direktorima pronađe rješenje.
U banjalučkoj Tehničkoj školi kažu da za sada nemaju taj problem jer posljednjih godina imaju jednak broj novoupisanih. Ali ipak…
Direktorica Tehničke škole u Banjoj Luci Kristina Mrđa kaže kako nisu do sada imali skalu pada.
"Ali ako se vratimo desetljeće, dva, tri unatrag možemo reći. Tada je Tehnička škola imala 2200 učenika, sada nešto manje od 1500 učenika", istaknula je Mrđa.
Demografi ponavljaju da su neophodne mjere i usvajanje populacionih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju da je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog priraštaja i u RS i FBiH.
Demograf Aleksandar Čavić kaže kako je 2019. godina završena s negativnim prirodnim priraštajem, minus 10 000, dok je samo godinu dana kasnije on iznosio 16 500.
"Tako da trendovi neće ići pozitivno, jer mi ništa ne poduzimamo”, zaključio je Čavić.