Crni kolovoz koji su, uz prometne nesreće, obilježila i utapanja polako se približava kraju. Tragične vijesti izmjenjivale su se, proglašavani su dani žalosti, cijela država je bila u suzama, piše Večernji list BiH. Po dvoje iz obitelji gubilo je život na jezerima, a pitanja na koja je teško odgovoriti niz je. U rijekama i jezerima u BiH u manje od tri mjeseca izgubljeno je čak 30 života, među kojima je i smrt 12 migranata koji su izgubili život na graničnom području, u rijeci Drini.
Ne ponovilo se
Posljednje tragedije su one na Ramskom jezeru, gdje su se utopili djevojka i mladić iz Čakovca, te u Jajcu, na Plivi, gdje se 22-godišnjak iz Donjeg Vakufa počeo utapati, a 61-godišnji ujak, vidjevši što se događa, pokušao mu je pomoći. Nažalost, s obzirom na to da je mladić bio neplivač, on je vjerojatno i člana obitelji povukao u vodu te su obojica izgubila život. Prisjetit ćemo se i početka mjeseca kad su na posljednji počinak ispraćena dva brata iz Livna. Jedan je preminuo nedugo nakon utapanja na jezeru Mandek, dok je drugi brat preminuo nekoliko dana poslije u bolnici. I u ovom slučaju jedan brat je pokušavao spasiti onog koji se počeo utapati i dogodilo se ono za što kažemo da je nezapamćeno i ne ponovilo se nikad više. Svi ovi događaji tragedija su za društvo jer sve su to ljudi pred kojima je još bilo života i koji su mogli dati svoj doprinos zajednici. Međutim, zla kob, sudbina, nesmotrenost..., nešto se dogodilo da, uz prometne nesreće koje uzimaju brojne živote, ovog ljeta u samo nekoliko tjedana pričamo o obiteljima koje su zavijene u crno zbog nesreća na bh. jezerima i rijekama. U lipnju ljeto je, nažalost, počelo tragedijom na Jablaničkom jezeru gdje je život izgubio 16-godišnjak iz Saudijske Arabije. Tada je član ronilačkog tima GSS-a Prenj Danko Dangubić za Avaz komentirao situaciju. Iskusni ronilac objasnio je da je BiH već dugo ozbiljna destinacija, zbog čega imamo sve više domaćih i stranih turista, a samim tim i više neželjenih situacija. Poslao je tada upozorenje i roditeljima, a i važno je da to svi čuju jer bh. jezera i rijeke nisu uopće bezopasni. - Ljudi nekada previše podcjenjuju situaciju. Ozbiljnim situacijama se pristupa jako neozbiljno i onda dolazimo do ovakvih tragedija. Roditelji djece koja nisu istinski plivači, ali sve i da jesu, ne bi trebali imati toliku slobodu da ih ne kontroliraju u svakom trenutku. To je upravo ono što sam rekao. Ljudi sebe precijene u nekoj situaciji. I mi stariji trebamo držati na oku sebe, a osobito djecu – kazao je. Svojedobno je ronilac Bojan Drašković komentirao kakve sve zamke krije voda.
- Najčešći uzroci tragedija su da su kupači nesvjesni kakve sve opasnosti nosi rijeka. Od podvodnih, jakih struja, neravnog terena, čak i rupe od eksploatacija šljunka. Čak iako mislite da znate dobro plivati, to ne znači da ste na divljim plažama sigurni. Ponekad se događa da se čak i neplivači odluče okupati na nekoj od divljih plaža uz tok rijeka ili na obalama umjetnih jezera, ne znajući da je rizik previsok, a tragedija s fatalnim ishodom itekako moguća. Jedan od izazova, mahom za mlađu populaciju, je skakanje s mostova i brana, što je također opasno ako nemate iskustva sa skokovima s visine. Ako to ne znate raditi na pravi način, rizik je toliki kao da skačete na beton - riječi su ronioca.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kažu pak da je utapanje treći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda u svijetu. Prema kodeksu sigurnosti na vodi Crvenog križa, cijeli proces utapanja traje od 3 do 5 minuta te su brzina djelovanja i poznavanje pružanja prve pomoći nužni za spašavanje života. Kupanje i plivanje u rijekama ima svoje sigurnosne zamke – kupačima prijete jake riječne struje, virovi i promjene vodostaja, kao i potopljeni predmeti koje je teško uočiti zbog teško preglednog dna. Slično je i na jezerima, gdje opasnost vreba zbog smanjene vidljivosti te naglih promjena dubine i temperature. Crveni križ u svojim savjetima navodi da je važno uvijek pratiti gdje su djeca. Također, upozoravaju da je važno nositi zaštitnu opremu, a osobito prsluk za spašavanje, koji spašava život posebno u dubokim vodama i jakim strujama. Važno je biti hidriran jer se čovjek u vodi više znoji i umara te mu je hidracija bitna. Upozoravaju i na važnost da se u jezerima i rijekama uvijek pliva u društvu, a da se u vodu ulazi polako, posebno ako osoba ima neku kroničnu bolest. - Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja - naglašeno je.
Rizik od ozljeda
Važno je pratiti i vrijeme jer struje u kombinaciji s jačim vjetrom povećavaju rizik od nesreća. Tehnike oživljavanja su posebno bitne. - Osoba koja se utapa može ugroziti i osobu koja je spašava, uključujući i vješte plivače. Spašavanje osobe koja se utapa trebalo bi prepustiti ljudima koji su za to obučeni. Ako ih nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom i prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje. Nakon što se osobu izvuče na sigurno mjesto, treba što prije pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti tehnike oživljavanja i ne prekidati taj proces sve do dolaska hitne medicinske pomoći - stoji u uputama Crvenog križa.
Sve savjete i upozorenja treba shvatiti ozbiljno jer u sekundi se dogodi tragedija koju ćemo pamtiti cijeli život, a za koju znamo da se mogla spriječiti. Ovo je upozorenje i lokalnim zajednicama i o onima koji se brinu za jezera da će u godinama koje predstoje morati poraditi na sigurnosti, ograđivanju prostora, angažmanu spasilaca... jer turista je sve više, a stopa sigurnosti se ne povećava. Naprotiv...