Paljenjem svijeća na adventskom vijencu brojne lokalne zajednice, gradovi i općine u Bosni i Hercegovini, a napose tamo gdje žive Hrvati katolici, pridružili su se europskom, sada već tradicionalnom načinu stvaranja društvenog ozračja u prosincu, koje sa sobom nosi značajnu sociološku dimenziju, onu koju karakteriziraju povezivanje i druženja, ponajviše na otvorenom, gdje su brojni gradski trgovi i mjesta dobili adventske kućice, piše Večernji list BiH.
No, ovakvi događaji imaju i niz drugih dimenzija; bogat kulturni program koji je često i prilika za impresionirati posjetitelje sviračkim umijećem ili glasovnim sposobnostima, predstaviti običaje i nošnje svojega kraja ili se pak pohvaliti kulinarskim sposobnostima i nekim novim pristupom starim, ponekad i zaboravljenim jelima.
Društveni segment
Upravo su trgovi gradova i općina u BiH središte društvenoga života u prosincu, a na putu osnaživanja društvenih odnosa smetnje nisu ni vremenske (ne)prilike, što ponovno govori o snazi integrirajućeg čimbenika adventskih okupljanja. U pravilu, to su događaji koji preuzimaju ulogu koju ljeti imaju neki drugi važni datumi u vjerskom ili sekularnom kalendaru, a koji, osim domaćih posjetitelja, privlače i sve veći broj turista. I ne samo iz BiH. Zimski turizam velika je priča koja bi tek trebala dobiti na snazi kada govorimo o privlačenju gostiju u one općine i gradove koji na svojem prostoru nemaju skijališta, odnosno zimovališta, ali imaju druge elemente turizma, među ostalim i one koji se odnose na lokalne rukotvorine ili kuhinju. Naravno, ovome treba dodati i organiziranje dočeka Nove godine, a čija realizacija iz godine u godinu podiže letvicu kvalitete. Brojevi o posjetu u protekloj godini upućuju na značajan rast u odnosu na prethodnu. U Bosni i Hercegovini u prosincu 2022. turisti su ostvarili 102.892 posjeta, što je bilo više za 6,6% u odnosu na studeni 2022. i za 21,7% više u odnosu na prosinac 2021. godine. Turisti su ostvarili 203.721 noćenje, što je bilo više za 0,9% u odnosu na studeni 2022. i za 20,1% više u odnosu na prosinac 2021. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja udio domaćih turista bio je 41,4%, a 58,6% stranih turista. Ove godine očekuju se i još bolji brojevi kada govorimo o posjećenosti, odnosno popunjenost smještajnih kapaciteta.
Dodatnu vrijednost adventskom okupljanju daju pripadnici iseljeništva koji su i ove godine marljivo prikupljali slobodne dane kako bi kraj godine mogli dočekati u krugu obitelji i prijatelja. Iseljeništvo ponovno i ovoga prosinca aktivno sudjeluje i u osnaživanju domaćeg gospodarstva kroz tekuću potrošnju, baš kao i tijekom ljetnim mjeseci, no pritom ne treba zaboraviti i izravne novčane doznaje kojima, praktički tijekom cijele godine, dijaspora osnažuje kućne proračune svojih obitelji, a posredno i ekonomsku sliku države u cjelini.
Duhovna dimenzija
Društveni element povezivanja iseljene i domovinske BiH nezamjenjiv je u vremenu u kojemu se katolici pripremaju na najradosniji blagdan Božić, a u čijoj pripravi osobito mjesto zaslužuje duhovna dimenzija, udaljenija od svjetala reflektora i okićenih trgova. Radi se o misama zornicama - prastarom običaju čiji korijeni sežu još u peto stoljeće, a koje su dobile ulogu svojevrsnog održavanja budnosti kršćana u vremenu došašća, kada se s osobitom radošću i ljubavlju vjernici pripremaju za Božić. Osim zornica, duhovna dimenzija došašća oslikava se i kroz ispovijedi, skrušenost, ali i osobitu pozornost prema bližnjemu. Osim toga, vrijeme je ovo u kojemu snaži i društveni karakter ljubavi prema bližnjima, ali i potrebitima, što se pak realizira i kroz česte humanitarne akcije, posjete institucijama poput domova za stare i nemoćne, bolnicama... Jer bit kršćanstva kao vjere upravo je ljubav, a slijedom toga i skrb za sve one koji su u potrebi.