Odluka vlasti Republike Srpske da prihvate uspostavu europskog broja za hitne slučajeve “112” u Bosni i Hercegovini probudila je nadu da proeuropske reforme imaju izgleda čak i u predizborno vrijeme, piše Večernji list BiH. Priča o uvođenju jedinstvenog europskog broja za hitne situacije “112” datira još od 2017. godine, a ponovno je stavljena u fokus nakon najave počinjanja pregovora o pridruživanju BiH Europskoj uniji i objave Plana rasta za zapadni Balkan. Riječ je o broju koji se uvodi kao jedinstveni europski broj za hitne pozive, a koristi se u svim članicama Europske unije, kao i gotovo svim državama kandidatkinjama za članstvo u EU. Neka druga pitanja čekaju na dogovor, ali dobro je što se prave bilo kakvi pomaci. Poglavito u trenutku kada se očekuje uspostava nove Europske komisije.
Predizborna kampanja
Aktualna čelnica izvršnog tijela Europske unije Ursula von der Leyen dobila je sredinom srpnja potporu većine članova Europskog parlamenta da još jedan mandat vodi Europsku komisiju. No, ostatak kadrovske križaljke u europskoj administraciji nakon nedavnih izbora još uvijek je nepoznanica. Procedura kandidature budućih povjerenika je završena, a Von der Leyen bi trebala uskoro objaviti imena svih povjerenika koji će činiti njezin tim u novom mandatu. Već je najavila da će proširenje biti visoko na dnevnom redu nove Europske komisije pa se onda s posebnom pozornošću prati tko će biti imenovan povjerenikom za proširenje. To ostavlja određeno vrijeme i vlastima u Bosni i Hercegovini da se konsolidiraju i krenu u ozbiljan process proeuropskih reformi bez kojih će zemlja stagnirati na europskom putu. Trenutačno smo u fazi kada je BiH odobreno otvaranje pristupnih pregovora, ali se za njihovo istinsko počinjanje čeka da BiH i politički i tehnički posloži stvari. Kako to sporo i teško ide, vidjelo se na primjeru ispunjavanja uvjeta za dobivanje prve tranše iz Plana rasta, ambicioznog financijskog projekta potpore zemljama zapadnog Balkana kako bi se reformski u svim segmentima osnažili pred definitivni ulazak u Europsku uniju. Trenutačno funkcioniranje vlasti u BiH ne izgleda dobro i obećavajuće. Sigurno je to djelomično rezultat i rane predizborne kampanje, ali neozbiljno bi bilo sve “svaljivati” na lokalne izbore. No, institucije rade smanjenim kapacitetom, što je već uobičajena praksa u ljetnom razdoblju. Predizborna kampanja, ali više međusobno političko-medijsko iscrpljivanje i podizanje tenzija, samo doprinose lošoj slici koju BiH nakon dobivanja “zelenog svjetla” za otpočinjanje pregovora proljetos šalje Europi.
Nadmudrivanje loše za BiH
Europska unija trenutačno je zaokupljena vlastitim političkim procesima, ali taj proces će do jeseni sigurno biti završen, a onda će se Bruxelles okrenuti prema BiH i tražiti rezultate kojih još nema. Cijena koju trenutačno plaćamo je 70 milijuna eura izgubljenih sredstava iz prve tranše Plana rasta, ali dio reformskih projekata koji bi tim novcem bili financirani će ipak biti realiziran. Dugoročno, BiH prijeti mnogo veća financijska šteta jer će novac namijenjen BiH biti preusmjeren u druge zemlje regije. Blokade i nadmudrivanje nas ne vode nigdje, što će europska administracija itekako znati prepoznati. Na čelu Komisije ostaje, dakle, njemačka političarka koja je već proteklih godina pokazala privrženost europskom putu BiH, ali i dobro poznavanje ovdašnjih političkih (ne)prilika. Međutim, ne može nitko uraditi ono što je posao BiH i njezinih institucija. Nitko, pa ni novi posebni predstavnik i voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH. Veleposlanik Johann Sattler pet je godina bio na poziciji šefa Izaslanstva Europske unije u BiH, od rujna 2019. godine. Naslijedio ga je talijanski diplomat Luigi Soreca, koji polako uspostavlja komunikaciju s bh. dužnosnicima i institucijama. Njemu ovaj prostor nije nepoznanica jer u BiH dolazi iz Albanije, gdje je obnašao mandat veleposlanika. Od njega se očekuje svježa diplomatska energija i to će sigurno biti korisno u nastojanjima da se do kraja godine BiH pokrene na europskom putu. Za buduće pregovore s Europskom unijom važno je znati da će, bez obzira na odnos snaga i političku pozadinu nove Europske komisije, dva pitanja biti u fokusu zanimanja kada je u pitanju BiH. Jedno je automatsko preuzimanje pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo na svim razinama, što bi se vjerojatno riješilo kroz tzv. europsku klauzulu u Ustavu BiH. Drugo pitanje na kojem će EU sasvim sigurno najviše inzistirati je pravosuđe.