Vrijeme proteklih dana pokazuje svoju razornu moć. Mammatus oblaci prošlog vikenda nagovještavali su dolazak još jednog nevremena, a samo je bilo pitanje koja će područja ove zemlje najlošije proći. Tako je superstanična oluja pogodila Prijedor, a jaki vrtlog u oblacima je zamalo formirao tornado. - Formiranjem superstanične oluje kod Prijedora dolazi do promjene u strujanjima odnosno kretanju olujnog nevremena - naveli su na BH meteo.
Krupan led
Oluja je pogodila i Banju Luku, a grmljavinsko nevrijeme pratila je tuča. Između Kostajnice i Bosanske Dubice padao je krupan led, a nevremena je bilo i u Bosanskoj Gradišci. Olujno nevrijeme pogodilo je i Semberiju. Bilo je kiše, vjetra, ali i leda. Štete u BiH broje se u milijunima maraka, piše portal Večernjeg lista BiH. Nažalost, kod Brčkog je izgubljen i jedan život od strujnog udara uslijed nevremena. Nevremena je bilo i u Srbiji, a led koji je padao izgledao je iznimno čudno. Preminuo je i 12-godišnjak koji je u jeku oluje krenuo kod tetke, a istraga će pokazati je li ga usmrtio udar munje ili je djetetu srce stalo od straha. U Hrvatskoj najgore je bilo na dalmatinskim otocima, a na nekim područjima udari munje doveli su do požara. Nakon smirivanja, u Baškoj Vodi palo je stablo, a lakše su ozlijeđene četiri osobe. Nažalost, i u vremenu koje predstoji svašta možemo očekivati, piše portal Večernjeg lista BiH. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a i jedan od vodećih hrvatskih klimatologa, naveo je kako je Sredozemlje pogodio treći ovogodišnji toplinski val. Imamo više toplinskih valova nego što je bio slučaj prije. - U Grčkoj je došlo do suša i požara, a u našem dijelu Europe dogodila se hladna fronta koja s toplinskim valom donosi nestabilnost. Güttler je komentirao i mogućnost nastanka tornada te smatra kako ne treba zanemariti taj rizik. Treba pratiti radarske snimke i vidjeti javlja li se takva opasnost u našoj sredini - naveo je među ostalim. Toplinske valove izravno je doveo u vezu s uzrokom sve jačih oluja. Istaknuo je kako su se toplinski valovi događali i u proteklim desetljećima, ali mnogo rjeđe nego danas. - Nemamo ih više jedan ili dva, nego pet ili šest i frekvencija takvih događaja rast će i u bliskoj i u dalekoj budućnosti. Kakva god oluja nastane u atmosferi, njoj će olujne pare biti dostupnije, a ispod nje će biti toplije - naveo je. Bh. klimatolog Bakir Krajinović istaknuo je da sve analize upućuju na iste zaključke: bilo je sličnih oluja, kako po količini oborina i intenzitetu tako i po pojavi grmljavine i tuče, ali i po brzinama vjetra. - Budućnost nosi češće i intenzivnije nepogode i ovo je činjenica. Trebamo podići svijest o opasnosti i rizicima, da gradimo otporno društvo - kazao je među ostalim. Oluja iz prošlog tjedna, sa srijede na četvrtak, nije bila ni prognozirana, što potvrđuje nepredvidivost prirode. I na to se osvrnuo Krajinović. - Prirodu smo toliko promijenili da se sada moramo prilagođavati novim uvjetima. Nema prekidača koji će poslužiti da vratimo na staro stanje, ali ima dovoljno pameti, snage i mora biti volje da izgradimo Bosnu i Hercegovine da spremnije dočeka sljedeću oluju. Vrijeme je davno došlo da se počne pričati o konkretnim koracima prilagođavanja. Klimatolozi su svoje rekli, dokazali i potkrijepili usvojenim dokumentima, tu više nema dvojbe. Sljedeći koji moraju biti uključeni jesu oni koji planove provode u djela. Ta reakcija se ogleda u prilagođavanju, što u prijevodu znači prevencija - istaknuo je. U idućim danima očekuje nas nešto stabilnije vrijeme, ali će padati temperatura, što je dobro za sve koji se žele osvježiti. U BiH se pak ljudi osvježavaju uz klimu, hladne napitke, hladno voće..., a u svijetu, primjerice, u Španjolskoj domovi se sve više mijenjaju trgovačkim centrima, gdje se stanovnici rashlađuju. Većina ne kupuje ništa nego se dolazi rashladiti u klimatizirane prostore, piše portal Večernjeg lista BiH. Vlasti pak šire parkove kako bi se zaštitili od visokih temperatura u budućnosti. U autobusima su izvješene obavijesti putnicima - pijte puno vode i izbjegavajte boravak na suncu. Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni, upozorava da se europske mediteranske zemlje moraju prilagoditi novim klimatskim uvjetima.
Surađivati s Egiptom
- Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u posljednjih 4000 godina - rekao je. Tu se nalazi osam država poput Portugala, Španjolske i Italije, te uvjetno još 4 poput BiH i Hrvatske. Mastrojeni je još dodao da je nužna suradnja s neeuropskim zemljama s juga Mediterana, poput Egipta ili Tunisa, koje imaju razvijenu tehnologiju i iskustvo za život i poljoprivredu u takvim uvjetima.
Sve ovo treba pomno analizirati jer iz godine u godinu vidimo da nema neke stabilizacije vremena, da možemo reći kako je godina završila ugodno, već stalno imamo nove ekstreme. Oluje kakve smo prošli tjedan vidjeli dosad nismo viđali u ovakvom razmjeru, stoga je jasno da svašta možemo očekivati u budućnosti i da se moramo pripremiti kako ne bi dolazilo do neželjenih situacija kakvima smo svjedočili.
ekstrema sve više