Čak 16 posto osnovnoškolaca na području Hercegovačko-neretvanske županije ima problem s viškom kilograma, pokazalo je najnovije istraživanje koje je proveo Nastavnički fakultet, odsjek Sport i zdravlje, na Univerzitetu Džemala Bijedića. Isto istraživanje pokazalo je kako je 15 posto djece osnovnih škola na području ove županije slabo ili nikako uhranjeno, piše Večernji list BiH.
Istraživanjem koje je pokazalo zabrinjavajuće podatke obuhvaćene su sve škole na urbanim i ruralnim dijelovima HN županije. Ovi rezultati potvrđuju da je prijeko potrebno mijenjati svijest ljudi o kretanju, vježbanju i načinu prehrane kod djece.
Brza hrana i nekretanje
Osim slabe fizičke aktivnosti, pretilost kod djece izaziva i konzumacija gaziranih pića, brze hrane i slatkiša, rečeno je prilikom jučerašnjeg predstavljanja rezultata spomenutog istraživanja. “Predstavili smo sve vrste prevencije, ali opći savjeti bi bili da se djeca što više kreću, da izlaze u prirodu, da im se uključi zdravija prehrana. Imamo suradnju sa školama, nastavnici zaista motiviraju djecu, međutim, problem je moderan život. Tehnologija, televizori, mobiteli… roditelji nekada nemaju vremena posvetiti se djeci i onda djeca na neki način postanu lijena. Moderan način života sa Zapada nam je donio taj način života, a bojim se da će podaci biti gori, jer mi smo još u prijelaznom razdoblju”, rekao je Ekrem Čolakhodžić, domaćin javne prezentacije rezultata znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom “Utvrđivanje stanja pretilosti djece osnovnoškolskog uzrasta na području HNŽ-a”. Kaže da je istraživanje prvenstveno urađeno jer do sada nisu postojali relevantni podaci za ovu županiju. A koliko je ono bilo potrebno, pokazuju njegovi rezultati koji su, u svakom slučaju zabrinjavajući, te pokazuju da je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se spriječile trajne posljedice. “Trebaju se prvenstveno obitelji pozabaviti tim problemom, pa onda cjelokupni sustav. U škole bi se trebala uvesti barem tri do četiri sata tjelesnog odgoja, koji bi se čak trebao uključiti i u predškolski uzrast, da bi se djeca potaknula na bavljenje sportom”, kaže Čolakhodžić. Profesor Damir Đedović je podsjetio na činjenicu kako su rezultati ranijih istraživanja pokazali da su djeca u Bosni i Hercegovini druga u Europi, a šesta u svijetu po pretilosti. Naime, ranija istraživanja pokazala su da je u Federaciji Bosne i Hercegovine skoro 18 posto preuhranjene djece, odnosno da je svako peto dijete mlađe od pet godina preuhranjeno. Čak 31,2 posto djece uzrasta od 5 do 10 godina je prekomjerno teško, 13,3 posto pretilo. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj, gdje je svako peto dijete pretilo. U borbi protiv pretilosti značajna je fizička aktivnost i stručnjaci ukazuju kako je važno da su djeca svakodnevno aktivna. Fizička aktivnost u vidu hodanja pješice, hodanja stubama (umjesto dizalom), aktivnost u kući i sportske aktivnosti mogu, s umjerenim unosom hrane, biti dovoljne kako bi održale ravnotežu tjelesne mase.
Pravilnik o prehrani
Izrada pravilnika o prehrani djece također je jedan od koraka u borbi protiv pretilosti, a Udruga kuhara Bosne i Hercegovine još ranije je pokrenula pilot-projekt zdrave prehrane u školama. Inače, voditelj projekta “Utvrđivanje stanja pretilosti djece osnovnoškolskog uzrasta na području HNŽ-a” koji je jučer predstavljen bio je prof. dr. Ekrem Čolakhodžić, koordinator projekta je prof. dr. Asim Peco, članovi istraživačkog tima su prof. dr. Rijad Novaković, prof. dr. Damir Đedović, prof. dr. Almir Popo, prof. dr. Azer Korjenić, doc. dr. Adi Palić, mr. Adnan Ademović, Jasmina Kavazović i Emir Veispahić. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti BiH pokrovitelj je ovog projekta kojim su obuhvaćene sve osnovne škole u ruralnim i urbanim sredinama HN županije.•