Carski rez na koji se odlučuje sve više žena, u velikom je porastu kako kod nas tako i u svijetu. U SAD-u se primjerice broj porođaja udvostručio u posljednjih 20 godina, a u Brazilu, kako se pisalo, procjenjuje se da se gotovo više od 50 posto porođaja izvede carskim rezom.
U Australiji svaka treća žena porodi se carskim rezom, u Švicarskoj se više od 30 posto porođaja obavi na ovaj način, a slično je i u Italiji.
Dakako, ni Hrvatsku nije zaobišao taj trend: na takav način kod nas se rađa oko 20 posto djece, a kako su mnoge zvijezde rodile carskim rezom poput Severine, Monike Kravić ili Jelene Veljače, često se u javnosti ovakav način porođaja smatra privilegijom slavnih i bogatih, piše Tportal.hr.
Među slavnim mamama koje su otvoreno progovorile o iskustvima carskog reza i slavna je glumica Kate Winslet koja je u jednom intervjuu otkrila kako je bila istraumatizirana činjenicom da nije imala prirodni porođaj.
'Moja Mia je rođena hitnim carskim rezom. Svima sam govorila da sam imala prirodni porođaj jer sam bila tužna što nisam uspjela roditi prirodno. Imala sam dojam da sam pravi promašaj', rekla je Kate dodajući da se osjećala loše jer nije ušla u kako je rekla, 'klub moćnih žena'.
Carski rez zahtjevna je operacija
Iako se uvriježilo kako je to lakši i bezbolniji način rađanja, liječnici upozoravaju kako se radi o zahtjevnoj operaciji koja kao i svaki operativni zahvat donosi rizike.
'Porođaj carskim rezom ne smatra se manje rizičnim za majku ni dijete, a svjetski trendovi porasta broja carskih rezova prisutni su i u nas. U Hrvatskoj je 2015. učestalost carskog reza bila 21,91 posto, a u KB Merkur 18,02 posto', rekao je za tportal dr. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porođaje u KB Merkuru u Zagrebu.
No, koje su najčešće indikacije za odlazak na carski rez?
'Indikacije se dijele na apsolutne kod kojih vaginalni porod nije moguć i relativne kod koji se smatra da je rizik vaginalnog porođaja veći no rizik operativnog zahvata. Najčešće indikacije vezane su za ugroženost ploda ili majke samim vaginalnim porođajem. Isto uključuje fetalnu hipoksiju (nedostatak kisika) zatim disproporciju, odnosno dijete koje je preveliko za porođajni kanal, zatim krvarenja, prethodeću posteljicu, abnormalne položaje ploda, zatim tumore koji blokiraju porodni kanal, ali i brojne druge koje nije moguće kompletno nabrojati. Smatra se da je spinalna anestezija bolja od opće za porođaj carskim rezom, naravno u slučaju da za nju ne postoji kontraindikacija. Za carski rez treba se odlučiti samo ako za njega postoji dobar i pravi razlog. Odluku za carski rez donosi liječnik naravno nakon informiranog pristanka rodilje', objašnjava dr. Matijević.
Carski rez ili prirodni porođaj?
Carski rez veliki je operativni zahvat koji ima svoje koristi zbog kojih se i radi, ali i svoje rizike, kaže on.
'Strah od porođaja postoji u velikog broja rodilja i na nama, zdravstvenim djelatnicima je da pomognemo rodiljama da prevladaju svoj strah, kako bi se trudnoća i porod priveli sretnom kraju s najmanje rizika. Carski rez je način operativnog dovršavanja porođaja, radi se o velikom operativnom zahvatu koji ima svoje jasne indikacije kada ga treba činiti. Carski rez nije i neće biti kompletna zamjena za vaginalni porođaj te ga treba činiti onda kad za to postoji opravdan razlog', rekao je.
Zanimalo nas je i koje su prednosti rađanja carskim rezom u odnosu na prirodni porođaj.
'Teško je to uspoređivati. Opet, sve ovisi o tome koji je razlog zašto se carski rez treba činiti i zašto se čini. Kad se pridržavamo jasnih indikacija, onda postoji prednost za majku i dijete', objasnio nam je dr. Matijević.
Kad se odlučiti za epiduralnu?
Mnoge se trudnice na porođaju odlučuju za epiduralnu analgeziju, ili popularnije 'epiduralnu' kako bi se smanjili bolovi na porođaju pa smo zapitali dr. Matijevića da nam objasni taj postupak.
'Korištenje epiduralne analgezije kao metode ublažavanja boli u porođaju u porastu je, kako u svijetu tako i u nas. Kod trudnice koja to želi, a kod koje ne postoji prepreka odnosno kontraindikacija, epiduralnom se analgezijom ublažava bol za vrijeme porođaja i neposredno nakon njega. Kroz uvodnu iglu uvodi se cjevčica u prostor pored leđne moždine i kroz nju se injicira lokalni anestetik kojim se prekida put boli na razini leđne moždine te trudovi i sam čin porođaja bole znakovito manje no bez nje. Prednosti su ublažavanje bola porođaja, a mane su da ponekad drugo porođajno doba odnosno sam čin izgona djeteta zna biti produljen te se opisuje veća učestalost instrumentalnog porođaja. O epiduralnoj analgeziji najbolje je razgovarati s anesteziologom koji vodi informirani pristanak rodilje. U svakom slučaju potencijalne komplikacije postoje, ali su daleko rjeđe no što se o njima priča', kaže dr. Matijević.