Razočaranje u poslovnoj zajednici u BiH nakon što je postalo jasno da Europska unija nema u planu mijenjati pravilo koje ograničava boravak profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u EU na 90 dana unutar 180 dana, piše Večernji list BiH. Naoko tehničko pitanje moglo bi u razdoblju koje je pred nama donijeti niz problema u ekonomiji, ali i kada govorimo o potrošačima koji bi se, uslijed očekivanog rasta cijena prometa, mogli suočiti s novim rastom cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo. Suština priče je da brojni prijevoznici iz BiH, suočeni sa situacijom u kojoj im ionako nedostaje ljudi za obavljanje prijevoza, imaju i dugogodišnji problem jer je sve teže zadržati vozače koji bi radili po načelu da 90 dana borave u EU, a onda 90 dana kući.
Stoga se, tvrde izvori Večernjeg lista, sve više razmišlja o registraciji bh. tvrtki u susjednim državama, članicama Europske unije, što bi u znatnoj mjeri pojednostavilo problematiku duljine boravka vozača, ali bi dovelo i do slabljenja domaćeg gospodarstva, kao i rasta cijena troškova prijevoza roba u BiH. Da će doći do poskupljenja robe koja nam stiže iz zemalja EU-a, za Nezavisne novine potvrdio je i Emir Horozović, zamjenik predsjednika Odbora Udruge međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore BiH. Što je moguće rješenja za izlaz iz ove situacije pitanje je na koje nije moguće dati jednoznačan odgovor, no u prvoj fazi institucije zemlje morale bi nastaviti zahtijevati produljenje vremena za vozače iz BiH kako bi jednim dijelom sanirale situaciju prouzročenu nedostatkom vozača te stale na kraj mogućem rastu troškova poslovanja, prijevoza, a time i potrošačkih cijena.
Vijeće ministara BiH još je u lipnju zadužilo državna ministarstva sigurnosti i vanjskih poslova da s nadležnim tijelima Europske unije (EU) poduzmu aktivnosti u cilju izuzimanja vozača iz BiH iz ograničenja boravka na teritoriju Europske unije. Ograničenje boravka vozača na teritoriju EU-a u trajanju od najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana dodatno usložnjava izvršenje prijevoznih zadataka i negativno utječe na cjelokupno gospodarstvo BiH, navodi se u dopisima Vanjskotrgovinske komore BiH i bh. prijevoznika upućenih Ministarstvu prometa i veza.
Rješavanje ovog otvorenog pitanja važno je za cijelu regiju, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, koja oko 72% robne razmjene ima s državama Europske unije, uz zastupljenost međunarodnog cestovnog prijevoza s više od 90%. Na terenu je pak potrebno inzistirati na uvođenju još jednog graničnog prijelaza opremljenog za fitosanitarni pregled, što bi ubrzalo teretni promet, a istodobno je i krajnje vrijeme za početi provoditi pripreme za dva nova sustava Europske unije. To su sustav ulaska/izlaska (eng.: entry/exit - EES), koji će tražiti biometrijske podatke, što svakako otvara mogućnost pojave duljih zadržavanja na prijelazima, dok je drugi ETIAS u okviru kojega će prije puta trebati podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, dok će dobiveno ETIAS odobrenje vrijediti tri godine ili do isteka valjanosti putnog dokumenta. Dugoročno, pak, Bosni i Hercegovini se otvara prilika poboljšanja stanja u prijevozu kroz uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije, a što je i srž Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana.
Uz to, Plan rasta pretpostavlja i jačanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, ubrzavanje temeljnih reformi te povećanu financijsku pomoć. Plan rasta će se provesti kroz novi financijski instrument: predloženi instrument za reformu i rast za zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura. Razvoj zajedničkog regionalnog tržišta nužan je iz dva razloga: oslobađanje ekonomskog potencijala regije, stvaranje prilike za poslovanje i radnike i transformiranje zapadnog Balkana u privlačnije mjesto za europske investitore. Zajedničko regionalno tržište bi s vremenom dodalo 10% regionalnog BDP-a ekonomijama zapadnog Balkana, a usvajanje i provedba standarda EU-a predstavljaju odskočnu dasku prema jedinstvenom tržištu EU-a. Međutim, sve navedeno ovisi o domaćim vlastima, napose o skidanju blokade na dokument Reformske agende koja se pojavila u pojedinim županijama, a zbog koje Plan rasta u BiH trenutačno nije moguće početi provoditi.