Novogodišnji pregovori izaslanstva Stranke demokratske akcije i četvorice nezadovoljnih zastupnika ove stranke u državnom Parlamentu doživjeli su fijasko te, iako je najavljen “nastavak razgovora”, izgledi da dođe do pomirbe aktualnog predsjednika Bakira Izetbegovića sa Senadom Šepićem, Šemsudinom Mehmedovićem, Salkom Sokolovićem i Sadikom Ahmetovićem, prilično su mali, piše Večernji list BiH.
Glasovi “četvorke”
Zapravo, “četvorka” je već na izlaznim vratima SDA i prvi korak u tom smjeru već je napravljen uspostavom posebnog zastupničkog kluba u državnom Parlamentu. Neki od zastupnika, poput Senada Šepića, i nakon razgovora su oštro kritizirali način Izetbegovićeva vođenja SDA. S druge strane, ni u vrhu SDA nemaju pretjerana očekivanja i zapravo bi bili najsretniji kada bi podijelili “četvorku” i osigurali da Ahmetović te, vjerojatno, Sokolović, ostanu pod okriljem najveće bošnjačke stranke. Tako bi osigurali opstanak parlamentarne većine na razini BiH, a istodobno bi umanjili politički potencijal nezadovoljnika u SDA.
Ako u tome ne uspiju, vrlo izgledno je osnivanje nove stranke čiju će okosnicu činiti nezadovoljni zastupnici SDA.
Navodno je glavni zagovornik ovakve ideje Senad Šepić, a ne odbacuju je ni Mehmedović, Sokolović i Ahmetović. “Četvorka” računa na činjenicu da su kao kandidati na prošlim općim izborima dobili desetke tisuća glasova te da su i dalje prilično utjecajni u svojim izbornim jedinicama, odnosno na prostoru Unsko-sanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske županije te u odborima SDA u RS-u.
Stabilizacija SDA
Određeni kontakti su, kako se doznaje, uspostavljeni i s bivšim dužnosnicima SDA koji su kao samostalni kandidati osvojili načelničke mandate u Zenici, Visokom, Goraždu i Starom Gradu. Ako bi se i ovi načelnici priklonili “četvorki”, to bi sasvim sigurno bila respektabilna politička snaga i stranka s kojom bi se ozbiljno moralo računati na idućim općim izborima.
Osim njih, računa se i na članove raspuštenih općinskih odbora SDA, kao i na odmetnute vijećnike u Srebrenici i nekim drugim općinama. U konačnici to bi, uz nezadovoljnike iz drugih stranaka, mogla biti i neka labavija politička struktura po uzoru na Most u Hrvatskoj.
Sve to moglo bi otežati Izetbegovićeve pokušaje da stabilizira stranku prije idućih izbora. Mogućnost izvanrednog kongresa već je odbacio, ali jasno je kako mu neće biti lako održavati mir u stranci, a istodobno kontrolirati odnose s koalicijskim partnerima i sve glasnijom oporbom u Federaciji. •