Za Bosnu i Hercegovinu će u idućih pet godina biti na raspolaganju 750 milijuna američkih dolara od Svjetske banke, u ovisnosti o potražnji i napretku u provedbi reformi, a sve u sklopu novog Okvira partnerstva Grupacije Svjetske banke s BiH za razdoblje od 2023. do 2027.
Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, u razgovoru za Večernji list osvrnuo se na ključne ciljeve novog Okvira za BiH, a koji će pružiti potporu Bosni i Hercegovini na putu održivog oporavka od utjecaja pandemije COVID-19, kao i za reforme kojima se podržava otvaranje radnih mjesta i zelenija, inkluzivnija ekonomija. U kontekstu ekonomskog rasta BiH, Sheldon je iznio procjenu kako se u ovoj godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto, međutim, s druge strane, u ovoj se godini očekuje i nastavak popuštanja inflatornog pritiska.
Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. godini ostati na oko 5 posto, što je znatno iznad razine prije pandemije. Istodobno, s obzirom na činjenicu da je EU važan vanjskotrgovinski partner BiH, dobra je vijest da će EU, prema najnovijim podacima, najvjerojatnije izbjeći recesiju. No, Sheldon dodaje kako svejedno očekuju stopu realnog rasta dosta ispod 1 posto, možda čak i ispod 0,5 posto. To znači da će, objasnio je, potražnja EU-a za robama koje BiH izvozi biti smanjena, osim u slučaju da se dio globalne potražnje, zbog ratnih događanja, trajnije preusmjeri prema BiH.
Jasno je kako će ova godina donijeti smanjenu gospodarsku aktivnost na globalnoj razini. Kakva su predviđanja Svjetske banke kada je riječ o gospodarskom rastu Bosne i Hercegovine u ovoj godini?
- Unatoč vanjskom inflatornom pritisku koji se proširio zbog rata u Ukrajini, procjenjuje se da je ekonomska aktivnost u Bosni i Hercegovini u 2022. ostvarila rast od 4 posto, nakon rasta od 7,4 posto godinu ranije, kao rezultat dviju suprotstavljenih sila. Prva je snažno povećanje domaće potražnje, za procijenjenih 6,3 posto, potaknute privatnom potrošnjom, uz rast investicija, a druga šok nepovoljnih uvjeta trgovine - veći rast cijena uvoznih proizvoda od rasta cijena izvoznih proizvoda - dopunjen uvozom za potrebe investicija, što je dovelo do rasta izvoznog deficita. U 2023. očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU. U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. se očekuje nastavak tog trenda. Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko 5 posto, što je znatno iznad razine prije pandemije.
Što se tiče sljedećeg razdoblja, kako bi došlo do ubrzanja rasta realnog BDP-a u kratkoročnom razdoblju, treba ostvariti zamah na strukturnim reformama. Prioritetne reforme uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim poduzećima, unaprjeđenje poslovnog okruženja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), jačanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s ugljena na zelenu ekonomiju. U tom smislu, dobiveni status kandidata za EU u prosincu 2022. može poslužiti kao poticaj za toliko potrebne reforme.
U kojoj su mjeri najave kako će EU ipak izbjeći dugotrajnu recesiju dobre za ekonomska kretanja u BiH?
- EU je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH. Stoga, ako postoji potražnja za bh. proizvodima, to će se odraziti u većim sveukupnim stopama rasta BDP-a i to je dobro za razvoj BiH. Iako je dobra vijest da će EU, prema najnovijim podacima, najvjerojatnije izbjeći recesiju, svejedno očekujemo stopu realnog rasta dosta ispod 1 posto, možda čak i ispod 0,5 posto. To znači da će potražnja EU-a za robama koje BiH izvozi biti smanjena, osim u slučaju da se dio globalne potražnje, zbog ratnih događanja, trajnije preusmjeri prema BiH. Vrlo niska stopa rasta EU-a također ne ide u prilog izravnim stranim investicijama iz EU-a u BiH, koje su dodatno otežane neizvjesnostima prouzročenim trenutačnom političkom situacijom. Tu će se vjerojatno vidjeti prevaga između pozitivnih vijesti u obliku dobivanja statusa kandidata za EU u prosincu 2022. i kontinuiranih političkih previranja i nesuglasica koje obeshrabruju strane investitore.
Kakva su očekivanja kada je riječ o inflaciji u ovoj godini?
- Troškovi života povećani su u cijelom svijetu i mnoge zemlje suočavaju se s najvišim stopama inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća. To je prouzročeno poremećajima u lancima opskrbe nakon pandemije COVID-19, zajedno s rastom potražnje, što je dalje pogoršano utjecajem rata u Ukrajini na cijene roba, osobito hrane i energije (naftnih prerađevina i plina). Očekuje se da će se inflacija u BiH zadržati, ali po značajno nižoj stopi. S obzirom na to da su cijene "nefleksibilne", to ne znači da će one naglo pasti, već znači da samo neće rasti po stopama po kojima su rasle sredinom 2022., pa će stoga inflacija ostati povećana u odnosu na stope prije COVID-19.
Nedavno je potvrđeno kako je usvojen Okvir partnerstva s BiH za razdoblje od 2023. do 2027. Možete li nam predstaviti ključne odrednice toga dokumenta?
- Novi Okvir partnerstva Grupacije Svjetske banke s BiH za razdoblje od 2023. do 2027. pružit će potporu Bosni i Hercegovini na putu održivog oporavka od utjecaja pandemije COVID-19, kao i za reforme kojima se podržava otvaranje radnih mjesta i zelenija, inkluzivnija ekonomija.
Grupacija Svjetske banke će posredstvom novog Okvira partnerstva pružiti potporu za reforme u tri šire oblasti - povećanju inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, unaprjeđenju održivog pružanja usluga i pružanju potpore BiH na unaprjeđenju njezine otpornosti na klimatske promjene. Okvir uključuje i temu rodne ravnopravnosti, koja se proteže kroz sve oblasti, što ima za cilj prevladavanje strukturnih prepreka koje ženama i drugim ugroženim skupinama ograničavaju mogućnosti da daju svoj doprinos snažnijem, otpornijem oporavku.
Okvir partnerstva Grupacije Svjetske banke sa zemljom pružit će analizu, savjete i financiranje za provedbu programa reforme, dizajniranog za obnovu ekonomskog rasta i otvaranje radnih mjesta. Za Bosnu i Hercegovinu će u idućih pet godina biti na raspolaganju 750 milijuna dolara novih zajmova od Svjetske banke, u ovisnosti od potražnje i napretka na provedbi reformi.
Koliko projekata u BiH trenutačno podržava Svjetska banka?
- Svjetska banka kontinuirano radi s vlastima na potpori politikama kojima se može unaprijediti životni standard građana Bosne i Hercegovine, osobito siromašnih i ugroženih. To uključuje osiguranje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti te specifičnih politika u raznim sektorima, uključujući i unaprjeđenje ljudskog kapitala, povećanje učinkovitosti javnog sektora i kvalitete pružanja usluga, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i okolišne rizike. Svjetska banka trenutačno u Bosni i Hercegovini pruža potporu za 11 projekata ukupne vrijednosti od 595 milijuna $. Ovim se projektima ostvaruje pozitivan utjecaj u nekoliko značajnih oblasti, kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje i socijalna zaštita, energetska učinkovitost i modernizacija cesta. Pružamo potporu i za tvrtke pogođene COVID-19, unaprjeđenju ekonomske infrastrukture i pružanja javnih usluga.•