Nejasno je zašto u prilozima o porastu troškova života za ilustraciju služe slike sa zelenih tržnica u BiH, kad to obično nije u skladu sa stvarnim stanjem. Zbrajajući trenutačne cijene povrća i voća na veletržnici u Tasovčićima pokraj Čapljine, vrijedi suprotno - cijene povrća i voća osjetno su niže u odnosu na protekle tri godine, posebice prošlu, 2023. Jasno, to su cijene koje licitiraju proizvođači, da se roba na veliko proda po još nižim cijenama, to je općepoznato.
To je jedna strana medalje, a druga hoće li proizvođači niza kultura uopće pokriti troškove proizvodnje. A ljeto je tek počelo. Povrtlari, pa i voćari, sa zebnjom se pitaju što će biti u udarnom dijelu od 20. srpnja do 15. kolovoza. Trenutačna situacija ne obećava. Primjerice, rajčice koje su stajale dva-tri dana prodaju se na gajbe, 8 - 10 kg, a cijena je bagatelna 2 - 3 KM?! Svježi plodovi rajčica su od 0,70 do 1,20 KM, dok domaće "kavode" i cherry dosežu 2 KM. Ilustracije radi, 7. srpnja lani rajčice su bile 1,50 - 3 KM, dok su 8. srpnja 2022. bile 1,50 - 2 KM. Prema tome, cijena svježih rajčica u odnosu na prošle dvije godine prepolovljena je. Slično vrijedi i za krumpire koji se trenutačno prodaju 0,40 - 0,60 KM, lani su u ovo doba bili 1,20 - 1,70 KM, a pretprošle godine 0,80 - 1 KM. Ništa bolje nisu ni akcije kupusa, koji je trenutačno 0,40 - 0,60 KM, lani je bio 1 - 1,30 KM, a preklani 0,50 - 0,60 KM po kilogramu. Krastavci se ovih dana prodaju po cijeni 0,50 - 0,80 KM, lani su bili 1 - 1,30 KM, a 2022. godine 0,60 - 0,80 KM po kilogramu. Bolna točka povrtlara doline Neretve je zelena salata.
Cjenovna razina
Ove godine dosta je bačeno ili zaorano, trenutačno se manje količine prodaju 1 - 1,60 KM, dok je lani bila 2 - 2,50 KM, a 2022. godine 1,50 - 2 KM... Od najzastupljenijih povrtlarskih kultura cjenovnu razinu u odnosu na prethode dvije-tri godine drže jedino paprike, koje su trenutačno od 1,30 (tzv. američke) pa do 2,70 KM (domaće sjeme), lani su bile od 1,80 do 2,50 KM, a od 1,60 do 2,10 KM po kg 2022. Slično je i s voćem, pa se tako prve smokve, tzv. petrovače cijene 2,50 - 3 KM, preklani su bile 6 - 7 KM po kg. Bolan za južnohercegovačke proizvođače je nagli pad cijene lubenice koja se u samo pet dana prepolovila, trenutačno su od 0,50 do 0,70 KM, početkom srpnja lani su bile od 1,90 do 1,10 KM po kg, dok su se 2022. cijenile od 0,50 do 0,60 KM po kg. Cijene jagoda, bresaka i nektarina približne su lanjskima, dok su trešnje imale za proizvođače povoljnu cijenu 3 - 6 KM. Što se zbilo pa su cijene glavnine južnohercegovačkih kultura krahirale u odnosu na prošlu godinu?
Sudeći prema informacijama koje smo dobili od vodećih proizvođača presadnica, tvrtke Adria Hishtil iz Gabele i PZ "Sunce" iz Nereza kod Čapljine, narudžbe su bile na razini nekoliko proteklih godina. Jedino što je bilo vidljivo bila je nešto veća sadnja ranih krumpira. - Otpočetka je krenulo naopako, salata se nije mogla prodati pa sam je bio prisiljen zaorati, krastavci su kratko išli dobro, onda je došla kriza. Sad salata ide po cijeni pokrivanja troškova, a krastavac - ne pitajte. Što je razlog? Mislim, prije svega, rana godina, rana vegetacija. Povrće je došlo prije vremena, nema kupaca, u Hrvatskoj su djeca išla u školu gotovo do kraja lipnja, turista je slabo, izvoz stao, a u Bosni nemate kome prodati, veliki uvoznici navalili su s uvoznom robom, manje kvalitetnom, ali tko te pita kad je koji fening jeftinija - kaže nam Ante Markota, proizvođač iz Čeljeva, dok Grgo Matić iz Višića, stalni prodavač na veletržnici punih 27 godina, navodi, kaže, krunski razlog.
Albanska roba
- Albanska roba preplavila je tržište rajčica, ne samo BiH nego i S. Makedonije i Srbije. Uvoznici uvezu, drže u hladnjačama i postupno puštaju na tržište po dampinškim cijenama. Uz to, u Bosni su neke kulture, recimo, jagode, prispjele kao i kod nas. Trenutačno je ponuda veća od potražnje - kaže. Marijan Brajković iz Višića, direktor PZ "Matica", čudi se. - Ne znam što se zbiva, srpanj je tek počeo, a već zastoj u prodaji. To nikad dosad nije zabilježeno. Posljednjih šest-sedam godina za proizvođače pink rajčica bilo je dobro, solidna je i ove godine bila rana proizvodnja, ali sada, čujem, ne ide ništa. Ova godina vrlo je čudna. Sad se možemo pitati je li razlog nekontrolirani uvoz svega i svačega, manji broj potrošača u BiH, iseljavanje, kupovna moć, mala potražnja iz Hrvatske…, pitanja je mnogo, trebat će vremena za analizu - kaže Brajković.