Krv je toliko važna za život čovjeka, a opet, mnogi to ne znaju sve do trenutka kada i sami zbog njezina nedostatka postanu ugroženi. Ona je simbol života jer bez nje nema čovjeka, nema življenja, piše Večernji list BiH.
Krv se ne može proizvesti umjetnim putem, nego je mora dati zdrav čovjek kako bi ju se moglo dati bolesniku. Unatoč svim problemima s koronavirusom, darivatelji krvi i dalje dragocjenu tekućinu osiguravaju za one kojima je potrebna u SKB-u Mostar. Mnogo njih dolazi usmjereno dati krv za određenoga pacijenta, a zbog cijepljenja ili preboljenoga COVID-19 neka pravila prilikom darivanja krvi su izmijenjena. O novim pravilima za darivanje krvi koje je donijela Svjetska zdravstvena organizacija, a do kojih je dovela pandemija koronavirusa, razgovarali smo s dr. Jadrankom Knežević, pročelnicom Transfuzijskoga centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. - Ljudi mogu dati krv ako su cijepljeni bilo kojim cjepivom protiv koronavirusa 48 sati nakon cijepljenja, osim ako je riječ o kineskim cjepivima Sinopharm i Sinovac. Tada krv mogu dati nakon 14 dana. Što se tiče ljudi koji su preboljeli COVID-19, oni krv mogu dati nakon 28 dana, i to ako su imali lakšu kliničku sliku. U slučaju da su imali težu kliničku sliku, oni mogu dati krv nakon završenog liječenja i uz liječnički nalaz liječnika koji su ih liječili. Znači, tek tada mogu pristupiti darivanju - kazala je dr. Knežević. Zanimljivo je da, unatoč pandemiji, broj darivatelja krvi raste.
- Na jučerašnji dan (17. rujna) imali smo više od 70 davatelja krvi više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. To znači da smo se polako vratili i postupno idemo prema većem broju. Do kraja godine očekujem kako ćemo imati dosta više davatelja nego 2019. godine, koja je bila jako dobra. Te godine imali smo blizu 11.000 davatelja, a mislim da ćemo do kraja godine imati blizu 12.000 davatelja - kazala je dr. Knežević. Odziv je dosta dobar, ali i potrebe za krvlju rastu, pa dr. Knežević kaže da trenutačno imaju samo rezervu krvi za hitne slučajeve te poziva sve koji mogu da daju ovu tekućinu koja život znači jer su potrebe za krvlju u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar jako velike. Naglašava kako hladni program nije ukinut, samo je racionaliziran zbog trenutačnih okolnosti vezanih uz pandemiju.
- Potrebe SKB-a Mostar za krvlju jako su velike jer se bolnica razvila u veliki centar koji obavlja velike operacije. Pacijenti više uglavnom nemaju potrebu na operaciju ići u neki drugi centar. Međutim, ta činjenica znači i veće potrebe za krvlju, a one sada godišnje iznose oko 12.000 doza. Znači, trebalo bi 12.000 doza i da ljudi dolaze dati krv za bilo kojeg pacijenta, a ne, kao što je sada slučaj, da rodbina ili prijatelji daju krv za nekog konkretnog pacijenta - ističe dr. Knežević. Redoviti davatelji, nakon što daruju krv, na dar dobiju serološki test, odnosno doznaju imaju li antitijela na koronavirus.
- Na Dan dobrovoljnih darivatelja krvi - 14. lipnja ravnatelj je odlučio da svojim davateljima koji redovito daju krv možemo darovati, odnosno besplatno im uraditi test na antitijela u krvi. Ljude je to dosta motiviralo na darivanje krvi. U lipnju smo imali 200 davatelja više. Motiv za darivanje krvi treba biti pomoć bolesnim ljudima, ali svakako je dobro što možemo dati i neku nagradu, poput ovog testa, i davat ćemo ga sve dok budemo imali testova na raspolaganju - naglašava dr. Knežević. S obzirom na to da se krv uglavnom prikuplja na organiziranim akcijama, upitali smo jesu li do sada imali slučajeva da su davatelji bili pozitivni na koronavirus.
- Mi testiranja ne vršimo, ali, ako posumnjamo da bi netko mogao biti pozitivan na COVID-19, uputimo ga na mikrobiologiju da uradi test. Bilo je nekoliko slučajeva da su nam se ljudi dan ili dva nakon darivanja javili kako su dobili temperaturu ili da su pozitivni. Mi ih uputimo što dalje trebaju činiti, a njihova darovana krv se uništava - ističe dr. Knežević.
Ako ste među onima koji razmišljaju o tome, dobro je znati da krv mogu dati zdravi ljudi u dobi između 18 i 65 godina (do 60 ako krv dajete prvi put). Jedan od uvjeta je da ste teži od 55 kilograma te da niste anemični, što se i provjerava prije darivanja. Kod prijave će vam tehničar uzeti kapljicu krvi iz prsta kako bi provjerio razinu hemoglobina, koja može upućivati na nedostatak željeza. Kako netko i ne mora znati da boluje od neke od tih bolesti i možda nema simptome, svaka doza krvi testira se na zarazne bolesti. U slučaju da test pokaže kako postoji neka zarazna bolest, darivatelj će biti obaviješten o tome, uz savjet kako postupiti dalje. Naravno, krv tog darivatelja se uništava, odnosno ne može ići za transfuziju.•