Želja članova Opće zadruge "Matičnjak" p. o. iz Struga kod Čapljine ispunila se - odnedavno su na policama jednog domaćeg prodajnoga lanca izloženi med i drugi pčelinji proizvodi Matičnjaka. Premda imaju niz planova, to im je bila prva želja - domaći med u prodajnoj mreži, što je, po njima, iskorak od one poznate prodaje "na kućnom pragu". Kad smo prije nepunih sedam mjeseci posjetili sjedište zadruge u Strugama, sugovornici su kazali kako se kvaliteta ovdašnjeg meda, koju ističu domaći pčelari, treba pokazati na otvorenom tržištu, piše Večernji list BiH.
- Bitno je da med koji ćemo prodavati odgovara napisanom na etiketi - kazali su nam. Govoreći o napravljenom iskoraku, Ivica Kozina, voditelj zadruge, kazao je kako je Matičnjak uspio realizirati određene projekte.
- Krajnji cilj nam je bio da naš hercegovački med, uza sve njegove analize, putem prodajnih lanaca plasiramo na tržište Bosne i Hercegovine. Za sada smo ušli u 17 supermarketa tvrtke Namex u Hercegovini. Idući cilj nam je ući u prodajne centre u Sarajevu, kojem gravitira najveći broj ljudi i gdje je hercegovački med tradicionalno cijenjen i tražen.
Za početak smo izložili cvjetni med, livadu i vrijesak. To je med od prošle sezone. Kao što je i općepoznato, hercegovačkog meda lani je bilo slabo. Izvrcali su se samo cvjetni med, livada i vrijesak. Prema prvom dojmu, med ide solidno. Nadamo se da će sve što nudimo biti plasirano.
Projekt je zahtjevan, nova oprema, kontrole, analize… Jeste li to priveli kraju?
- Zaokružili smo proces od samog vrcanja, punionice do plasmana, krajnji nam je cilj plasman našeg meda na tržište Europske unije, ali o tom potom, do toga treba još puno prijeći - počevši od papirologije. Nastojimo se predstaviti na izložbama, sajmovima, sve to iziskuje troškove, ali smo zaključili da ono što je dobro, bude predstavljeno i prepoznato - kaže Kozina.
- Puno je posla, ali surađujemo i razgovaramo s ljudima koji su u ovom sektoru dulji niz godina o pomoći zadrugara i kako ostvariti ciljeve. Savjetujemo se, razgovaramo, pomažemo jedni drugima, a kao i obično, najveći je problem, što mi kažemo, papirologija.
Na upit koliko je zadrugara te ima li prostora za širenje članstva, Kozina kaže kako zasad imaju 12 zadrugara, jednog zaposlenog, svi članovi su pčelari, a imaju i prostora za širenje. Najbitnije je, kaže, sada okrupniti proizvodnju i biti stalno prisutan na tržištu.
Što treba za učlanjenje u zadrugu?
- Glavni je uvjet kvaliteta meda, veterinarsko praćenje kvalitete meda odnosno podrijetla proizvoda, potom ocjenjivanje meda. Med koji ulazi u proces ide na ocjenjivanje i potrebne analize. Mi smo otvoreni za suradnju s pčelarima koji se mogu uključiti kao kooperanti ili članovi zadruge. Uvjet je da imaju registriran OPG.
Na med koji ulazi u legalnu prodaju plaća se PDV, a tu je i trgovačka marža. Vidjeli smo da je nešto skuplji od konkurencije, međutim, ističe se dizajnom i očito sigurnim sadržajem, a to znači da je prirodni med.
- Što piše na deklaraciji, to je u staklenkama, analizirano i provjereno - poruka je čapljinskih zadrugara.