U deset županija u FBiH svake godine od vodenih kozica oboli oko 6000 djece i odraslih. Uvođenjem cjepiva protiv ove zarazne bolesti ta brojka smanjila bi se na nekih petstotinjak slučajeva. Temu uvođenja cjepiva protiv vodenih kozica u BiH pokrenuo je slučaj nedavno preminule devetogodišnje djevojčice iz Čitluka, piše Večernji list BiH.
Prema liječničkim navodima, djevojčica je preminula zbog komplikacija izazvanih vodenim kozicama. Riječ je o jako rijetkoj pojavi zbog čega cjepivo protiv vodenih kozica, za razliku od onog koje se koristi protiv ospica, nije obvezno.
Liječnik Erdin Alajbegović, specijalist epidemiolog, ističe kako je šira primjena cjepiva u Europi i SAD-u počela još 1995. godine. Dodaje kako je nakon toga u SAD-u smrtnost od vodenih kozica pala za 88 posto, dok je učinkovitost tog cjepiva u prevenciji bolesti skoro pa stopostotna. “Zato ne vidim nijedan razlog zašto ne bismo uveli to cjepivo. To pitanje mora sebi postaviti i država radi zaštite zdravlja našeg stanovništva, a ne samo radi uštede sredstava”, naglasio je epidemiolog Alajbegović.
Podsjetio je na činjenicu kako samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji na godišnjoj razini u prosjeku oboli 600 djece, cjepivom bi se ta brojka svela na znatno manji broj. Cijepljenje protiv vodenih kozica sprječava pojavljivanje bolesti. Većina cijepljene djece neće se zaraziti vodenim kozicama. Ako se takvo dijete i zarazi, kod njega će bolest proteći vrlo blago i puno će se brže oporaviti. Cijepe se djeca starija od 12 mjeseci i to samo jednom dozom. Djeca starija od 13. godine i odrasli koji nisu preboljeli vodene kozice trebaju primiti dvije doze u razmaku od šest do 10 tjedana.
Cjepivo protiv vodenih kozica može se primijeniti istodobno s ostalim cjepivima. Najnovije preporuke su da djeca u dobi do 13. godine života moraju dobiti dvije doze cjepiva protiv vodenih kozica subkutano u razmaku od najmanje tri mjeseca. Prva doza daje se u dobi od 12 do 15 mjeseci, a druga doza preporučuje se u dobi od 4. do 6. godine ili prije odlaska u dječju ustanovu (vrtić ili 1. razred osnovne škole ). Za djecu iznad 13. godine i odrasle i dalje su preporuke za dvije doze cjepiva.
Djeca koja su ranije u životu imala alergijsku reakciju na želatinu, antibiotik neomicin (za one koji se cijepe dvjema dozama) ili na prethodnu dozu cjepiva protiv vodenih kozica ne smiju se cijepiti.
Također, ovo cjepivo ne smiju primiti ni trudnice. Žena cijepljena protiv vodenih kozica treba pričekati 3 mjeseca prije nego zatrudni. Djeca koja imaju oslabljen imunološki sustav ne smiju se cijepiti. Vodene kozice česta su dječja bolest. Obično se javljaju u lakšem obliku, ali mogu se javiti i u težem obliku, posebice u sasvim male djece i u odraslih. Mogu uzrokovati teške infekcije kože, ostavljati ožiljke, uzrokovati upalu pluća, oštećenje mozga pa čak i smrt.•