Jučer i danas, moglo se čuti mnoštvo reakcija na govor Bakira Izetbegovića i ostalih sudionika jučerašnjeg Kongresa SDA, odnosno na Deklaraciju usvojenu na Kongresu. Podsjetimo u toj Deklaraciji SDA kao jedan od svojih političkih ciljeva ističe ustavno preuređenje BiH u državu, koja bi se zvala Republike BiH i koja bi umjesto entiteta i županija bila organizirana u pet regija, s jednim predsjednikom i vladom.
Premijer Zapadnohercegovačke županije i dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić za Hrvatski Medijski Servis kaže kako se ne slaže s nizom osuda i odbacivanja stavova iznesenih u Deklaraciju SDA.
- Razlog je principijelne naravi. Mislim da bi svi politički akteri pa tako i SDA, trebali javno i glasno deklarirati svoje političke stavove i to još otvorenije i eksplicitnije nego je to učinjeno u spomenutoj deklaraciji SDA. Tako ćemo imati u javnosti otvorene i ravnopravne sve političke platforme koje tretiraju stanje u Bosni i Hercegovini i budućnost ove zemlje. Kad kažem ravnopravne, onda mislim na sve politike koje isključuju nasilje u svojim programima, kaže Ćosić.
On smatra da se samo tako možemo dobiti stvarnu sliku stanja koja bi pokazala ozbiljnost društvene podjele i nespojivost različitih projekata.
Podsjetimo u Deklaraciji usvojenoj na Kongresu SDA, uz ostalo, “afirmira se i bosanski identitet kao zajednički identitet svih građana”, koje se stavlja u središte novog ustavnog uređenja BiH, dok bi se Dom naroda, kao drugi dom dvodomnog parlamenta Republike BiH bavio samo samo zaštitom identitarnih pitanja naroda i nacionalnih manjina.
- SDA projekt, naznačen u Deklaraciji kao bošnjački asimilacijski projekt, koji podrazumijeva, odnosno otvoreno zagovara izgradnju nove nacije, sve više udaljava druge konstitutivne elemente od Bosne i Hercegovine kao zajedničkog okvira života, naglašava Ćosić. S druge, pak, strane, primjećuje sugovornik HMS-a, srpski politički projekt koji je već institucionalizirao svoju dominaciju na dijelu teritorija BiH, hrani se ovakvim bošnjačkim asimilacijskim deklaracijama i još više ističe svoje iredentiskičke apetite.
Javno i otvoreno deklariranje političkih programa ne pruža, na prvi pogled, idiličnu sliku bosanskohercegovačkog političkog krajolika, ali je to, mišljenja za Ćosić, nužno da bi se otklonile maglovite i licemjerne mantre o “probosanskim” snagama, odnosno da bi se uvidjela sva povijesna promašenost ili međunarodnu neodrživost takvih politika.
Možda izgleda paradoksalno, ali upravo u toj nespojivosti i dubokoj podijeljenosti premijer ZHŽ-a i dopredsjednik HDZ BiH vidi realno polazište za dogovor među konstitutivnim elementima glede budućnosti zemlje.
-Objektivno, Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo, opstaje kao zadanost vanjskih političkih čimbenika, a ne kao rezultat volje unutarnjih politika. Ta vanjska zadanost i duboka unutarnja podijeljenost realne su činjenice od kojih treba polaziti pri svakom razgovoru o političkom uređenju zemlje, uvjeren je Ćosić.
On ističe kako je suglasje o tome da nismo suglasni, prethodno pitanje svih političkih procesa u zemlji, te da ova zemlja mora postati ovisna o volji unutarnjih politika, a ne međunarodnih diktata.
-Mučan je to, ali nužan proces, koji podrazumijeva odustajanje od ekstremističkih i neodrživih politika. Prvi korak, za elite mali, za BiH najveći do sada, mora biti napuštanje razgovora o zemlji u kojoj moramo živjeti i prelazak na razgovore o zemlji u kojoj želimo živjeti!, kaže Ćosić.
Prije toga, napominje, potpuno je isprazno govoriti o ambicijama jednog političkog projekta asimilacije koji je i onako povijesno potvrđen kao neostvariv i štetan, ili drugih reaktivnh projekata, bez realnog uporišta u međunarodnoj i unutarnjoj stvarnosti.