Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović podnio je izvješće HNS-u o radu Sabora između dva zasjedanja. Sveobuhvatno izvješće od oko 30 stranica podneseno je samom Saboru i sabornicima, piše Dnevnik.ba.
Čović je u svome izlaganju pred HNS-om rekao kako je jako važno da HNS zauzme stajališta o ključnim političkim temama upravo sad jer je sad vrijeme kad će se o našoj zemlji donijeti važne odluke.
Nefunkcioniranje države i različito poimanje bliže prošlosti te različite strategije o budućnosti BiH kreiraju današnji ambijent u BiH, rekao je tijekom podnošenja izvještaja između dva zasjedanja HNS-a BiH predsjednik HNS-a Dragan Čović.
Uvjeren sam, rekao je, kako je HNS u ovom vremenu, u zadnjih 20 godina, dosegao razinu, uz sve slabosti, da može reći da je ključna i natkrovljujuća politička institucija hrvatskoga naroda u BiH. Okupljamo sve izabrane hrvatske dužnosnike na svim razinama.
"Dostigli smo zavidnu razinu naše usuglašenosti u djelovanju na zaštiti hrvatskoga naroda. Ključno je zajedništvo hrvatskog naroda. U ovom vremenu dostigli smo tu razinu, kako u BiH tako i u Hrvatskoj i u svijetu. U ovom našem vremenu, kad smo god podlegli i nismo do kraja bili u zajedništvu, bivali smo izigrani od partnera. To su bili partneri u nuždi. Sjetimo se alijanse i platforme kad su neki mislili profitirati ali su napravili veliku štetu hrvatskom narodu i BiH."
Uvjeren sam, istaknuo je predsjednik HNS-a, da zajedno možemo odgovoriti na sva iskušenja koja nas čekaju. Politički smo čimbenik koji pokušava vrlo jasno definirati odnose u BiH i biti sudionik traženja rješenja za ustavnu jednakopravnost i sve druge reforme. Vrijeme ključnih odluka za budućnost BiH je upravo danas.
"Činjenica je da smo danas stavili na dnevni red pitanje odnosa u BiH. Ova neizborna godina je godina kad moramo riješiti ključne reforme. Primarno je to Izborni zakon BiH. Prošle godine u ovom mjesecu smo potpisali sporazume vezano za Mostar i izmjene Izbornog zakona. Mostar smo proveli, sad je vrijeme za Izborni zakon. Želimo predvoditi i euroatlantske inicijative", istaknuo je Čović.
Tri konstitutivna naroda čine preko 90 posto strukture stanovništva BiH. Odnos triju naroda, dodao je, ključna je tema o kojoj treba raspraviti. Bošnjaci kao najbrojniji ima jednu strategiju koja se poklapa s onim što oni zagovaraju još od rata. Mi želimo s prijateljima i braćom Bošnjacima, veli, tražiti trajna rješenja u kojima ćemo jasno kazati kako smo svi ovdje svoji na svome. Želimo s njima tražiti rješenja.
"Sjetimo se retorike sarajevske politike kad je Mostar bio u pitanju i mostarski gradonačelnik. Bilo je bitno samo da nije Hrvat. Mostar je naš stolni grad, grad za sve njegove žitelje."
"Bošnjačka politika želi definirati BiH kao građansku državu. Građansko ili unitarno ne može biti rješenje za BiH koje je prihvatljivo Hrvatima. Isto tako nam nije prihvatljivo ni separatističko izdvajanje dijelova BiH. Separatizam i unitarizam su dva lica iste kovanice. BiH je organizirana već kao građanska. Ona je takva na lokalnim, županijskim, entitetskim i državnoj razini. Jedina mjesta na kojima imate nacionalno predstavljanje su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. To je dovoljno jasan i razlučiv koncept. Vjerujem da ono što danas imamo na političkoj sceni kod Bošnjaka nije dobro."
Lipanj ove godine je rok za izmjene Izbornoga zakona.
Ovo što mi danas ovdje govorimo, kazao je Čović, ide u pravcu jednakopravnosti svih, očuvanja BiH i to europske BiH. Građansko u BiH može zaživjeti i kroz volju triju konstitutivnih naroda. To, mišljenja je, u Sarajevu podcjenjuju.
"Siguran sam da su reforme koje stoje ispred nas jako bitne. Europska BiH najviše treba hrvatskom narodu, čak mi se čini i jedino Hrvatima. Bez obzira na našu malobrojnost, mi nudimo ruku da pravimo BiH. No, ne može se razgovarati o cjelovitosti BiH, konstitutivnosti i legitimnosti političkog predstavljanja. To nisu platforme za razgovor. Ali jasno, mi hoćemo predvoditi reformske procese."
Istaknuo je i kako je međunarodna zajednica u BiH imala svoja lutanja. Mi u BiH, dodao je, ne možemo biti poluprotektorat ako ćemo biti kandidat za ulazak u EU. Suština je da sve dok mi sami ne budemo donosili odluke, ostavit ćemo prostor da to čine drugi.
"Izborni zakon i presude koje imamo pred sobom, siguran sam, možemo pronaći rješenja i provesti sve presude. Vjerujem da možemo pronaći rješenje kako birati članove Predsjedništva i domova naroda, da ih biraju konstitutivni narodi."
Govoreći o Središnjem izbornom povjerenstvu rekao je kako SIP izabran nelegalno, mimo kriterija i zakonskih procedura. Odluke takvog SIP-a su sporne.
HNS, smatra, nije umanjio ni pluralizam i izričaj pojedinih stranaka.
"Mi smo nastojali jačanjem pojedinih stranaka osnažiti hrvatski pleter oko ključnih tema, poput Izbornog zakona i položaja konstitutivnih naroda te drugim temama. Uvjeren sam da na ovim načelima možemo dalje jačati djelovanje HNS-a i dati prostor višestranačju što se vidjelo i na posljednjim izborima. Liderska pozicija HNS-a u reformama je jasna. Teško je da će druga dva naroda to preuzeti. Oni u osnovi nisu zainteresirani za ovo što mi danas govorimo."
Pritisak sarajevskih medija će nas opteretiti u provedbi reformi, naglasio je.
"Ta retrogradnost ide tako daleko da ćemo je često čuti i iz drugih dijelova regije. U mnoge je uložen novac kako bi se sabotirala reforma Izbornoga zakona. Bit će pritiska na HNS i njegove dužnosnike kako bi se naš utjecaj oslabio. Sve što se radilo u proteklom vremenu mi možemo suprotstaviti drugim politikama, onima koje bi BiH samo za jedan narod ili za njenu podjelu."
Predsjednik HNS-a je rekao i kako se mora promijeniti hrvatska demografska strategija.
"Danas u RS imamo zanemariv broj Hrvata, da nikog ne povrijedim svojim izričajem. RS je danas 95 posto entitet jednog naroda. No, isto tako možemo govoriti i o Bihaću, Tuzli, Sarajevu, Goraždu pa i Zenici. To su prostori gdje nismo kao Hrvati u stanju prijeći izborni prag. To sve govori. Riječ je o pet kantona i jednom entitetu. Zato moramo razmisliti o promjeni naše strategije. I tamo gdje nas ima malo više - i tu smo izloženi. Duboko sam uvjeren da će ono što ćemo raditi u budućnosti biti vezano za Hrvate u svijetu, Hrvatskoj i BiH."
Dijaspora, istaknuo je, snaga je koju do sada nismo znali koristiti. Dominantno je koristimo pri izborima. To je zadnje što trebamo činiti. Mi moramo napraviti mrežu odnosa s dijasporom.
Pozvao je i na izgradnju HAZU BiH, Sveučilišta u Mostaru, SKB-a Mostar, HNK Mostar, RTV Herceg Bosne.
"Migranti su pak u međuvremenu postali sigurnosni i politički problem. Želimo da te osobe dobiju svu hummanu pomoć, ali i da se provode zakoni BiH. Tamo gdje Hrvati vode svoju politiku, nikad nećemo dozvoliti izgradnju kampova. Znamo kako se oni mogu politički i sigurnosno upotrijebiti. Ali želimo da se izgrade kampovi uz granice gdje migranti ulaze u BiH."