Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović dao je za vrijeme posjeta Izraelu intervju za najutjecajniji list Jeruzalem Post u kojemu je govorio o odnosu prema stradanju Židova, stanju u BiH te mogućnostima suradnje između dviju država, ali i hrvatskog i židovskog naroda i institucija. Prenosimo ga u cijelosti.
„Zapadni zid dio je Izraela“, rekao je predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović nakon posjete starom gradu u Jeruzalemu.
Visoki dužnosnik stajao je u srijedu pred drevnim kamenjem, noseći bijelu kapicu, ispisujući između njegovih drevnih kamenova molitvu za mir. Bio je u pratnji dužnosnika iz Ministarstva vanjskih poslova, koji je ukazao na prihvaćanje izraelskog suvereniteta nad značajnim svetim mjestom judaizma, odmah iza susjednog Hramskog brda.
Na pitanje je li smatrao da je bio u Izraelu kada je bio kod Zapadnog zida, Čović je potvrdio da jest. “Danas sam u Izraelu”, rekao je o svom boravku u Jeruzalemu i Starom gradu. Većina međunarodne zajednice ne vjeruje da je Jeruzalem, čak ni zapadni dio, suvereni dio Izraela. Oni smatraju da je istočni Jeruzalem, uključujući Stari grad gdje se nalazi Zapadni zid, dio palestinskih teritorija, dizajniranih za uključivanje u konačne granice palestinske države. Čović je dio malog, ali sve većeg broja dužnosnika koji podupire rješenje kada je u pitanju status Jeruzalema u paketu. Čović je rekao da je u pukotinu zida stavio cedulju s molitvom za mir. “Tražio sam mir za svoj narod, mir za vaš narod, za svijet.”
Teška situacija u BiH
Dolazi iz zemlje koja je napola muslimanska, a napola kršćanska, s dubokim etničkim podjelama između Bošnjaka, Srba te Hrvata, koje predstavlja, navodi se u intervju. To ostaje zemlja u političkim previranjima i još uvijek nosi ožiljke četverogodišnjeg rata koji je uslijedio nakon njenog stvaranja 1992. godine. Ta je podjela dovela do lomova vanjske politike, posebice u odnosu na Izrael. BiH je odmah priznala Palestinu kao državu i uspostavila veze s Izraelom 1992. godine, otvorivši veleposlanstvo u Tel Avivu 1997. godine. Prošle godine bosanski dužnosnici su se izjasnili protiv izraelskih akcija tijekom rata u Gazi.
Dok je sjedio u poslovnom apartmanu hotela Inbal Jerusalem, Čović je objasnio da je vanjska politika njegove zemlje podijeljena o temi Izraela. Mnogi Bosanci se osjećaju povezanima s Palestincima, rekao je Čović i dodao da bi bilo "teško donijeti odluku o preseljenju veleposlanstva u Jeruzalem". Međutim, rekao je, podržao bi otvaranje gospodarskog ureda u Jeruzalemu. Čovićev posjet Izraelu ovog tjedna doživljava se kao dio trenda sve veće podrške Izraelu među bh. dužnosnicima, posebice u pogledu poticanja poslovnih i turističkih veza. Takvom turizmu pomogli bi i izravni letovi, kazao je Čović.
Njegova zemlja također traži od Izraela pomoć u povećanju proizvodnje aluminija, koji se koristi u automobilskoj industriji. Također je zainteresirana za izraelsku cybersigurnost i poljoprivrednu tehnologiju, posebice navodnjavanje.
Židovska zajednica u BiH
Židovska zajednica BiH bi čak mogla postati važno središte za izvoz košer mesa u Izrael, rekao je Čović, iako ima vrlo malu židovsku zajednicu od samo oko 1000 ljudi. Mala zajednica Židova Sefarda i Aškenaza brojala je oko 15.000 ljudi prije Drugog svjetskog rata i datirala je iz vremena španjolske inkvizicije. Zajednica bi bila puno veća da nije bilo Drugog svjetskog rata, rekao je Čović. Objasnio je da želi vidjeti oživljavanje židovske zajednice i pomoći u povratu imovine koju je izgubila tijekom rata. Rekao je izraelskim dužnosnicima da planira poduzeti inicijativu oko naziva ulica u svojoj zemlji koje se još uvijek zovu po nacističkim kolaboracionistima. To je obećanje dao u govoru koji je održao u utorak tijekom posjeta Yad Vashemu, Svjetskom centru sjećanja na holokaust. “Naša je dužnost u Mostaru i drugim mjestima gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini ukinuti nazive javnih ulica i trgova koji nose nazive koji opterećuju odnose između hrvatskog i židovskog naroda.” Predsjedatelj parlamenta Dragan Čović je za Post rekao da je uključen i u pomoć u obnovi mostarske sinagoge. Izgrađena je 1904. godine, srušena tijekom Drugog svjetskog rata i korištena je kao lutkarsko kazalište.
“Osjećam se jako povezanim s narodom Izraela, zato želimo našu suradnju učiniti još jačom”, rekao je. Uništenje židovske zajednice u zemlji bacilo je dugu sjenu, a kako bi osigurao da se mržnja ne bi prenijela na mlađe generacije, želi vidjeti da parlament usvoji definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.
Nije dovoljno otići u Auschwitz ili doći u Jeruzalem da posjetimo Yad Vashem, rekao je. Muzej je na njega ostavio snažan dojam, rekao je Čović, i ojačao njegovu odlučnost da pomogne Židovima u zemlji.
U knjigu gostiju muzeja napisao je da u ime naroda BiH “molim za oprost uz najdublje poštovanje za šest milijuna Židova sustavno ubijenih u holokaustu”. Čović je ponovio ispriku u svom govoru u Yad Vashemu i obećao da će raditi na tome da se još jedan holokaust nikada ne dogodi.
“’Nikad više’ mora biti obećanje koje ćemo zajedno ispuniti, a prvi korak u tom smjeru je iskorjenjivanje antisemitizma koji je bio sjeme holokausta. Ovo sjeme zla nikada više ne smije niknuti i zato moramo odgovorno raditi na suzbijanju neznanja i mržnje”, rekao je Čović u intervju za Jeruzalem Post.