Vodstvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine podržalo je političke predstavnike Hrvata u Bosni i Hercegovini za nastavak pronalaženja rješenja kako bi se projekt Južne plinske interkonekcije realizirao uz uvažavanje interesa ovoga naroda. Priopćeno je to nakon sastanka Predsjedništva HNS-a BiH, a neovisno o tome zasjedalo je i vodstvo HDZ-a Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
U svom obraćanju medijima predsjednik Dragan Čović istaknuo je ključne izazove u vezi s realizacijom projekta Južne plinske interkonekcije, zakonskim reformama važnim za europski put BiH te preglasavanjem hrvatskih stranaka u institucijama Federacije BiH. Čović je naglasio kako je Južna plinska interkonekcija od presudne važnosti za hrvatski narod i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Projekt bi trebao omogućiti opskrbu BiH plinom iz LNG terminala na Krku, no način njegove realizacije izazvao je kontroverze.
- Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora dalo je bezrezervnu podršku prethodnim i predstojećim aktivnostima u zaštiti interesa i prava hrvatskoga naroda, osobito po pitanju Južne plinske interkonekcije, koja je prepoznata kao strateški i dugoročni interes hrvatskoga naroda i europske BiH - navedeno je nakon sjednice vodstva HNS-a BiH.
Nove mete EP, HT...
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, u kojem većinu čine bošnjačke stranke, izglasao je Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji bez podrške hrvatskih stranaka. Ova odluka donesena je pod snažnim pritiskom američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, koji je bez ikakvih javno predstavljenih dokaza optužio Čovića i HDZ BiH za korupciju i povezanost s Rusijom. HDZ BiH inzistira na osnivanju nove kompanije u vlasništvu Federacije BiH, sa sjedištem u Mostaru, koja bi gradila i upravljala plinovodom. Bošnjačke stranke, potaknute preglasavanjem Hrvata u ovom slučaju, pokrenule su inicijative za daljnju centralizaciju javnih poduzeća sa sjedištem u Mostaru, poput Elektroprivrede Herceg Bosne, HT Eroneta i Hrvatske pošte Mostar, što bi, prema Čoviću, bilo na štetu Hrvata.
- Jasno mi je da su bošnjački partneri prepoznali svoju šansu i svi su kao jedan da se sve centralizira, u Federaciji to baš neće ići. Vidjeli ste inicijativu da se na isti način centralizira Elektroprivreda Herceg Bosne i druga elektroprivreda BiH, HT Eronet i Pošta. Dobro je da se i to pojavilo, da javnost vidi što je nečija nakana bila u svemu. Mi kao predvodnici politike Hrvata, ali i ja osobno, tamo gdje sam eksponiran i kao predsjednik HNS-a i HDZ-a, iznio sam svoje jasne stavove i dalje ću ih iznositi vrlo jasno i transparentno jer mislim da su u interesu svih u Bosni i Hercegovini i, naravno, hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini - rekao je Čović.
On je istaknuo kako je preglasavanje hrvatskih stranaka u Zastupničkom domu neprihvatljivo te da će hrvatski predstavnici iskoristiti sve pravne i institucionalne mehanizme kako bi zaštitili svoje interese.
- Mi smo kompromis našli sa SDP-om. I to svi znaju. Međutim, sada imamo situaciju gdje se donose odluke koje su suprotne dogovorima i u potpunosti ignoriraju naše prijedloge - kazao je Čović, referirajući se na proceduru donošenja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Dodao je da je proces u Zastupničkom domu vođen pod političkim pritiskom te da je potrebno otvoriti dijalog kako bi se izbjegle daljnje tenzije. Sada o ovom zakonu treba glasovati i Dom naroda Federacije BiH, gdje hrvatski klub može pokrenuti postupak osporavanja zakona. No, odbacio je mogućnost blokiranja zakona.
- Neki kalkuliraju oko toga da ćemo nešto blokirati. Ma kakvi, ni slučajno nismo politički naivni do te mjere - rekao je Čović. Govoreći o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, Čović je izrazio uvjerenje da će BiH uspjeti početi pregovore o članstvu u Europskoj uniji do ožujka 2025. godine.
Realan cilj
- Ako je bilo realno u listopadu 2024., zašto ne bi bilo u ožujku 2025. godine? Vjerujemo da možemo dobiti sva pozitivna izvješća i pokrenuti taj proces - rekao je. Naglasio je kako su dva ključna zakona, o sudovima i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), spremna za parlamentarnu proceduru, ali će, prema njegovim procjenama, biti usvojeni tek početkom 2025. godine.
- Mi smo planirali sve ovo završiti do kraja godine dok je Mađarska predsjedala Europskom unijom. Nažalost, nismo uspjeli, ali imamo realnu priliku to ostvariti početkom iduće godine - kazao je. Dodao je da je potrebno imenovati i glavnog pregovarača za Bosnu i Hercegovinu kako bi formalno počeli pregovori o članstvu. Čović se osvrnuo i na kašnjenje donošenja proračuna za 2025. godinu na razini države. Prema njegovim riječima, zastoji u procedurama vjerojatno će odgoditi usvajanje proračuna do siječnja ili veljače.
- Planirali smo usvojiti proračun do kraja godine, ali s obzirom na zastoje to će morati pričekati sredinu siječnja - izjavio je. Istaknuo je kako je usvajanje proračuna ključno za osiguranje financijske stabilnosti zemlje te provođenje svih planiranih reformi. Dragan Čović jasno je poručio kako će hrvatske stranke nastaviti djelovati unutar institucionalnog okvira, tražeći rješenja za otvorena pitanja poput Južne plinske interkonekcije, europskih reformi i ravnopravnosti u BiH.
- Naša politika temelji se na zaštiti interesa hrvatskog naroda, ali i interesa cijele Bosne i Hercegovine. Cilj nam je stabilna, ravnopravna i europska BiH i na tom ćemo putu ustrajati - zaključio je. Najavio je kako će se 8. veljače sljedeće godine u Mostaru održati redovito zasjedanje Sabora HNS-a u Mostaru. Prije toga utvrdit će se potrebni dokumenti i donijeti vjerojatno saborska deklaracija koja će definirati politike Hrvata u BiH.