Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović uputio pismo visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednici Europskog povjerenstva Federici Mogherini i europskom povjereniku za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Čović se zahvalio na pismu od 23. kolovoza 2016. godine u kojem su prepoznali napredak ostvaren u ključnim pitanjima relevantnim za europski put Bosne i Hercegovine, te pozdravili nastavak konstruktivnog angažmana u BiH uprocesu integracije u Europsku uniju.
- U međuvremenu smo postigli nove uspjehe, što je iznova potvrđeno i u danas uručenom Izvješću Europskog povjerenstva za Bosnu i Hercegovinu. Trenutačno s nestrpljenjem iščekujemo upitnik Europskog povjerenstva koji će zasigurno unijeti bržu dinamiku i kvalitetu u naš europski put i, uvjeren sam, omogućiti stjecanje statusa kandidata do kraja 2017. godine. Sve nas u Bosni i Hercegovini su na jedan osobit način ohrabrili zaključci Vijeća Europske unije od 20. rujna 2016. godine, u kojima je potvrđena nedvosmislena posvećenost perspektivi Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države. Na isti način pozdravljen je značajan napredak u provođenju Reformske agende i upućen poziv za nastavak njezine učinkovite provedbe, o čemu se jasno govori i u najnovijem Izvješću za Bosnu i Hercegovinu, stoji u Čovićevom pipsmu.
- Koristim ovu prigodu i pismeno vas informirati da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 27. rujna 2016. godine, jednoglasno usvojilo Zaključak o izmjenama i dopunama dokumenta Master plan procesa integriranja BiH u EU. Ovaj dokument predstavlja jedan od najvažnijih mehanizama unutarnje harmonizacije kada su u pitanju europski ciljevi, jer sadrži točan vremenski okvir za njihovo postizanje. Dogovoren i usuglašen Master plan, pored ostalog, predviđa i realizaciju vrlo važnog uvjeta za stjecanje statusa kandidata, a to je provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić – Finci“, a najkasnije do 31. siječnja 2017. godine. Ponavljam kako se radi o zaključku koji su jednoglasno usvojila sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te je na daljnje postupanje proslijeđen svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, koje su se obvezale na njegovo poštovanje. Tako su nužnost provođenja ove presude kao prioritet na europskom putu Bosne i Hercegovine nedvosmisleno potvrdili Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće Europske unije, koje je pozvalo Europsko povjerenstvo da, između ostalog, u postupku pripreme mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo posebnu pozornost posveti provođenju presude „Sejdić – Finci“, navodi se u pismu.
- U tom smislu, danas Bosna i Hercegovina ima dvojaku obvezu: prema Europskom sudu za ljudska prava i prema svom temeljnom ustavnom načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda i svih ostalih građana u Bosni i Hercegovini. To znači da će se provođenjem presude, sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, ispoštovati i sam Ustav Bosne i Hercegovine koji se temelji na eksplicitnim federalno-konsocijacijskim načelima. Naposljetku, provedba presude „Sejdić – Finci“ duboko zadire u područje vladavine prava, što je krovni kopenhagenski kriterij, te je stoga pretpostavka zaštite ljudskih prava i trajne demokratizacije države i društva. Duboko sam uvjeren da je za sve narode i građane Bosne i Hercegovine neprihvatljiv daljnji status quo u vezi s ovim pitanjem, a za Hrvate napose otvorena mogućnost da se izigra njihova legitimna izborna volja i na taj način kompromitira njihova institucionalna prisutnost i djelovanje, što dalje povlači nemogućnost utjecaja na procese odlučivanja bilo da je riječ o zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini, ističe se u pismu.
- Aktualni izborni zakon u dijelu svojih odredaba razvlašćuje Hrvate BiH. To je iz više razloga nedopustivo, a posebice zato što je Hrvatima u Bosni i Hercegovini prihvatljiv svaki model koji će omogućiti da odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Time ne traže ništa više od jednakog statusa i onoga što već imaju pripadnici druga dva konstitutivna naroda, napisao je Čović i dodao kako je, "imajući u vidu sve navedeno, jasno da nas u vrlo skorom razdoblju očekuju izazovi koji će na kušnju staviti naš kredibilitet i vjerodostojnost u smislu stvarne opredijeljenosti za
članstvo u Europskoj uniji svih relevantnih društveno-političkih aktera u Bosni i Hercegovini".
- Duboko vam se još jednom zahvaljujem na vašem zalaganju i potpori koju pružate Bosni i Hercegovini i njezinim narodima i građanima u procesu sazrijevanja i izrastanja na europskom putu, koji uz sve poteškoće i izazove ostaje naša jedina perspektiva, navodi u pismu hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.