Na dan kad je prije 33 godine pao grad heroj Vukovar, simbol hrvatske boli i otpora, Hrvati u Bosni i Hercegovini prisjećaju se još jedne presudne prekretnice svoje povijesti - osnutka Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Ova dva događaja, isprepletena kroz povijest i sudbinu, nose zajedničku poruku o žrtvi, zajedništvu i neuništivoj snazi naroda, međusobnoj isprepletenosti, piše Večernji list BiH. Iako prostorno udaljeni, ovi su događaji međusobno neraskidivo povezani jer simboliziraju zajedničku borbu i stradanje Hrvata s obiju strana granice.
Očuvali dom
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako su osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i masakri u Vukovaru i Škabrnji rezultat istog agresorskog djelovanja koje je početkom 1990-ih ugrozilo opstanak hrvatskoga naroda. - Evidentno stradanje u Republici Hrvatskoj, kao i ono što se već događalo u Bosni i Hercegovini, motiviralo je odgovorno i mudro vodstvo hrvatskoga naroda da pokrene projekt Hrvatske zajednice Herceg Bosne diljem BiH i tako pruži odgovor kako očuvati svoj narod i teritorij - izjavio je Čović. Uoči obljetnice, 17. studenoga, diljem Bosne i Hercegovine održana je tradicionalna "Večer sjećanja". Građani su se okupili ispred spomenika poginulim braniteljima paleći svijeće i moleći za sve žrtve Domovinskog rata u BiH i Republici Hrvatskoj. Posebno emotivni prizori dolazili su iz Mostara, Posavine i drugih hrvatskih područja u BiH, gdje je svjetlo svijeća osvijetlilo spomenike i trgove. Na isti datum kad je pao Vukovar, 18. studenoga 1991., izabrani predstavnici 30 hrvatskih općina u BiH okupili su se u Grudama i utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Osnivanje Herceg Bosne bilo je odgovor na sve očitije prijetnje opstanku Hrvata u BiH. Mjesec dana ranije postrojbe JNA spalile su hrvatsko selo Ravno, čime je rat u BiH praktički započeo, iako je tadašnje bošnjačko vodstvo BiH tvrdilo da "ovo nije naš rat". Čović je naglasio da su Hrvati u BiH uspjeli opstati zahvaljujući političkoj i vojnoj organiziranosti unutar institucija Herceg Bosne. - Da nije bilo Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća obrane i naših policijskih snaga, žrtve bi bile mnogo veće. Hrvatski narod ne bi očuvao svoj dom i domovinu - rekao je Čović. Čović je i sam prošloga tjedna posjetio Vukovar, istaknuvši povezanost između Hrvata iz BiH i Hrvatske u najtežim trenucima rata. - Svaka druga ploča na groblju u Vukovaru nosi ime nekoga iz Bosne i Hercegovine. To je trajni dokaz zajedništva i povezanosti naših naroda - kazao je. Pritom je upozorio kako je važno očuvati povijesnu istinu o Domovinskom ratu i spriječiti iskrivljavanje činjenica. Na znanstvenom skupu u Mostaru profesor emeritus Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru analizirao je vojno-političke strategije u ratovima 1990-ih. Istaknuo je kako je u socijalističkoj Jugoslaviji vojska bila ključni politički faktor, što je spriječilo jasnije strategijsko promišljanje na početku rata. - Slobodan Milošević naslijedio je tradiciju jugoslavenskog sustava gdje je vojska bila ne samo oruđe politike već i glavni politički akter. No, zbog vlastitih ciljeva morao je vojsku postupno eliminirati iz političkog života Srbije, što je rezultiralo slabijom strategijom osvajanja - rekao je Ančić. Dodao je da su masovni zločini i etničko čišćenje, kao dio srpskog osvajačkog projekta, doveli do konsolidacije otpora među Hrvatima i Bošnjacima te ih motivirali na odlučnu obranu. - Hrvatska strategija, vođena Franjom Tuđmanom, fokusirala se na očuvanje ljudi i teritorija, što je bilo presudno za opstanak Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - zaključio je Ančić. Profesor dr. Ivo Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", osvrnuo se na političko-sigurnosni kontekst uoči rata u BiH. Posebno je istaknuo izjavu tadašnjeg predsjednika BiH Alije Izetbegovića, koji je nakon napada na Ravno rekao: "Ovo nije naš rat". Prema Lučiću, ta je izjava simbolizirala nespremnost bošnjačkog političkog vodstva da prepozna prijetnju i jasno definira agresora. - Hrvatska zajednica Herceg Bosna osnovana je na jasnim političkim i sigurnosnim temeljima. Cilj je bio obrana Hrvata i njihovih prostora u BiH, uz poštovanje državne neovisnosti BiH. Dok su Srbi željeli ostati u Jugoslaviji, a Bošnjaci promovirali građanski model dominacije, Hrvati su se borili za svoju slobodu i opstanak - rekao je Lučić. Naglasio je i kako je uloga Hrvatske zajednice Herceg Bosne bila privremena, ali nužna za obranu Hrvata tijekom rata. - Osnivanje Herceg Bosne bilo je reakcija na političku i vojnu nespremnost središnjih vlasti BiH da zaštite svoje građane - dodao je.
Najveće žrtve
Na stručnom skupu održanom u Mostaru u povodu 33. obljetnice Herceg Bosne brojni znanstvenici, povjesničari i sudionici rata govorili su o važnosti istraživanja i dokumentiranja povijesti Domovinskog rata. - Borba za narativ jednako je važna kao i ona za teritorij. Bez istraživanja, pisanja i prenošenja istine na mlađe generacije povijest će pisati oni koji nisu sudjelovali u tim događajima - rekao je profesor dr. Dražen Barbarić. Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne dr. Ivo Čolak naglasio je potrebu ulaganja u obrazovanje i jačanje institucija, poput Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata i drugih ključnih ustanova. - Naša budućnost ovisi o mladima i o institucijama koje ih obrazuju i usmjeravaju - poručio je Čolak. General Vlado Džojić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, istaknuo je da je cilj Centra sustavno istraživanje i predstavljanje uloge Hrvata u Domovinskom ratu. - Hrvati su najviše stradali u proteklom ratu u BiH. Najveći postotak protjeranih, ubijenih i nestalih pripada upravo nama, a to se često zanemaruje ili iskrivljuje - rekao je. Dodao je kako je HVO bio najviše multietnički među trima vojskama u BiH te da je činio znatno manje ratnih zločina nego druge strane unatoč pokušajima da se HVO obilježi kao dio tzv. udruženog zločinačkog pothvata. Ova obljetnica podsjetnik je na težinu žrtve hrvatskog naroda u Hrvatskoj i BiH. - Hrvati u BiH i Hrvatskoj imaju pravo biti ponosni na svoju povijest, ali i odgovornost da tu povijest očuvaju za buduće generacije - zaključio je Čović, pozvavši na nastavak borbe za istinu i očuvanje nacionalnog identiteta u Bosni i Hercegovini.