Nazivali su je hranom bogova, a u njoj su uživali još Asteci i Maje šest stoljeća prije nove ere. Služila je kao platežno sredstvo, a vjerovalo se da ima čudesna, ljekovita svojstva. Riječ je, dakako, o čokoladi, koja je danas jedna od omiljenih namirnica na svijetu. Ova poslastica ima i svoj dan koji se obilježava svake godine 7. srpnja.
Danas postoji bezbroj vrsta čokolade, različitih okusa i oblika, no valja znati kako se na samim počecima ona konzumirala isključivo kao napitak. Spremala se od zrna kakaovca za koja su Asteci vjerovali da su na Zemlju stigla direktno od bogova. Zbog toga su držali kako ispijanjem čudesnog, gorskog napitka i sami postaju mudriji i produhovljeniji.
Kava je tada, ali i stoljećima kasnije, bila gorki napitak čiji okus su Indijanci upotpunjavali čilijem, a Europljani kasnije cimetom, šećerom i drugim začinima.
Kakaovac su u Europu iz Južne i Srednje Amerike prvi donijeli istraživači Novoga svijeta početkom 15. stoljeća. Prvo se spravljala na španjolskom kraljevskom dvoru, na kojem su vjerovali da ima afrodizijačka svojstva pa ju je sam kralj obavezno pio prije obavljanja bračnih dužnosti. Smatrali su je i lijekom za vrućicu, kostobolju i druge bolesti, a u Europi su postojale tzv. kuće čokolade u koje su ljudi dolazili liječiti razne tegobe.
S obzirom da se uvozio iz dalekog svijeta, kakao je bio vrlo skup i mogli su si ga priuštiti samo najbogatiji. U nekim zapisima se spominje kako se u američkim kolonijama koristio i kao platežno sredstvo pa se za deset zrnaca mogao kupiti zec, a za stotinu rob.
Čokolada kakvu poznajemo danas, slastica u čvrstom obliku, nastala je u 19. stoljeću zahvaljujući razvoju industrije i tada, zbog lakšeg transporta i niže cijene, postaje pristupačnija širokim masama.
Iako se danas u čokoladi uživa u svim dijelovima svijeta, ekolozi upozoravaju kako bi ona uskoro ponovno mogla postati luksuz za rijetke, i to zbog masovnog uništenja tropskih šuma i sve češćih oboljenja stabala kakaovca.