Da su hakeri sposobniji i opremljeniji od nekih bh. sigurnosnih agencija, vidjelo se u posljednim slučajevima terorističkih napada. Pitanje je zašto država nema svoje hakere te jesu li domaće službe ikada rasvijetile ijedan slučaj cyber kriminala.
Haker koji je ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću SMS porukom javio tko stoji iza portala Vijesi ummeta najvjerojatnije će biti povremeno angažiran u sličnim poslovima, saznaje N1. Ministar je sam priznao da nema stručne ljude za otkrivanje cyber trerorizma, niti bh. institucije imaju skupocjene softvere za to. Skupi su i hakeri, koje angažiraju svjetske vlade, pa zašto ne bi i BiH.
Sigurnost je skupa, rekao je ministar Mektić, gotovo u isto vrijeme kada je njegovo Ministarstvo objavilo da je od jedne mostarske tvrtke kupilo automobil od 85 tisuća maraka, bez PDV-a. Vozilo je kupljeno zbog sigurnosti ministra, a zaštita građana je ostala na službama koje nemaju dovoljno stručnjaka ni opreme. U Federalnoj upravi policije tvrde drugačije. Kažu da imaju poseban odjel za cyber kriminal gdje rade educirani ljudi, a o angažiranju hakera i ne razmišljaju.
"U provođenju istražnih radnji policijski organ ne može angažirati vanjske suradnike", stoji u izjavi Federalne policije.
FUP je lani zaprimio 16 krivičnih izvješća koji se odnose cyber kriminal, a ove godine 17. Koliko je slučajeva rasvijetljeno nisu odgovorili za N1. Bez odgovora je ostao i banjolučki portal Frontal.rs, koji je pred prošle izbore hakiran zajedno s portalima Istinito i BN TV. Tko je haker nikad nije utvrđeno.
"Procedura se sastojala od jednog neupućenog policijskog službenika, kao i meni, kojem je prvi put da popunjava takav obrazac, odnosno koju formulaciju da napišem, odnosno podnesena je prijava protiv NN osobe", komentirao je Danijel Simić, urednik portala Frontal.RS.
Zamislite koliko se u ovom trenutku u svijetu vodi konverzacija na internetu. Neke od njih su zaštićene ili prikrivene, a zaštićene su možda zbog povjerljivih poslovnih tajni, a možda i zbog toga što netko planira teroristički napad. Sigurnosne agencije ne mogu znati, kao i za koje se od bezbroj takvih konverzacija krije opasnost.
"Na primjer, komunikacija dvije banke je enkrimptirana - nije suspetkna, jer to se tako radi. Dapače, danas bi većina komunikacije trebala biti zaštićena", izjavio je Lucijan Carić, stručnjak za internet sigurnost.
Ipak, oni koji su zaštitili komunikaciju da bi prikrili namjere ugrožavanja sigurnosti građana rijetko budu otkriveni od legalnih državnih službi. U tu avanturu uglavnom se upuštaju hakeri, poput Anonymousa. Tako su nedavno hakeri iz BiH, navodo članovi Anonymousa, srušili 400 Twitter naloga, koji se povezuju sa tzv. Islamskom državom.