Iako se smokva često naziva caricom mediteranskog voća, ona tehnički spada u kategoriju cvijeća, a način njenog stvaranja je istovremeno fascinantan i zastrašujuć, piše Cafe.ba.
Znanstvenici objašnjavaju kako su smokve izokrenuti cvjetovi, a smokvino drvo ne cvijeta kao jabuka ili breskve. Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje jedemo, a ono nije samo jedna voćka, već njihov skup.
Ali to nije jedino po čemu su smokve jedinstvene. Budući da cvjetaju iznutra, potreban im je specijalan proces oprašivanja jer ne mogu da se pouzdaju u pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose.
Smokva ne može priježiveti bez tih osa koje šire njen genetski materijal, a ose pak ne mogu živeti bez smokvi jer tamo odlažu svoju larvu. Ženka ose ulazi u mušku smokvu (usput rečeno, ne jedemo muške smokve). Krila ženke ose i njena ticala se slome dok ulazi u mali prolaz u smokvu, pa kad jednom uđu, ne mogu izaći.
Muške bebe osa se rađaju bez krila, jer je jedina njihova funkcija da oplode ženke, tehnički njihove sestre prokopaju tunel iz smokve. Ženke osa rade sve dalje, donoseći pelud. Nakon što osa umre u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje, a koliko god to tužno zvučalo nužno je u procesu stavranja ukusne smokve, ali vegani bi nakon tog saznanja trebalo još jednom da razmisle da li će je i dalje konzumirati