Ženski razvojni centar (ŽRC) “La Strada” iz Mostara nevladina je organizacija koja radi na zaštiti i promociji ljudskih prava, posebno prava žena, kao i na njihovoj integraciji u mrežu psihosocijalne, ekonomske i pravne zaštite. “La strada” radi na prevenciji i zaštiti žena od nasilja u obitelji i društvu, pomaže nezaposlenim ženama u smislu profesionalne orijentacije i prekvalifikacije u cilju jačanja ekonomske neovisnosti žena. ŽRC “La Strada” svoj program provodi preko kampanja, intervjua, organiziranjem seminara i treninga gdje nastoji utjecati na zakonsku regulativu i podizanje javne svijesti o težini i važnosti problema na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Fadila Hadžić, predsjednica ŽRC “La Stradea” Mostar za Večernji list BiH govori o radu organizacije i drugim problemima...
ŽRC ‘La Strada’ nastoji pomoći ženama žrtvama nasilja. Koliko je u prošloj godini žena zatražilo vašu pomoć?
- U prošloj godini obratile su nam se za pomoć 4 žene, a od njih, tri nisu htjele da se zna kako su zatražile pomoć jer su se željele vratiti svojim muževima i pomiriti se. Moram istaknuti kako je, iz našeg iskustva govoreći, glavni problem alkohol. Žene koje se nama obrate kažu kako su njihovi muževi uglavnom svjesni problema koji imaju, svjesni su svojih pogrešaka. Međutim, čim su u alkoholiziranom stanju, postaju agresivni i tu svi njihovi razgovori padaju u vodu. Isto tako, postoji nekoliko vrsta nasilja. Nije samo fizičko nasilje - nasilje. Postoji i psihičko nasilje, razne vrste šikaniranja. Ženama se govori kako nisu dobre majke, kućanice. Spočitava im se da ne rade i da samo suprug zarađuje za obitelj. Isto tako, postoji mobbing kada, primjerice, šef u tvrtki koristi svoj položaj kako bi izrabljivao radnicu, svjestan kako ona mora čuvati posao jer nema drugog izbora, itd. Zbog toga koristimo usluge psihologa koji u razgovorima sa zlostavljanim ženama nastoje stvoriti pravu sliku te na taj način procijeniti koje daljnje korake treba poduzeti.
Kakva je situacija s prostitucijom u Mostaru?
- Prostitucija je, naravno, prikrivena, ali sigurno je ima. Imali smo i konkretna saznanja, pratili smo i izvještavali nadležne organe. Ima tu djevojaka iz Mostara, ali i iz drugih bh. gradova poput Sarajeva ili Banje Luke, a koje se prostituiraju u Mostaru. Teško je tome stati na kraj, pogotovo sada u ovo vrijeme visoke tehnologije gdje se sve dogovara anonimno i na internetu. Institucije države ozbiljno se trebaju pozabaviti ovim problemom.
Kažete da ima raznih vrsta nasilja. Po vašem mišljenju, koji su slučajevi najteži i što uraditi kako bi se se tome stalo na kraj?
- Najteži oblik nasilja je onaj prema djevojčicama. To su uglavnom djevojčice koje dolaze iz disfunkcionalnih obitelji, gdje su svađe supružnika svakodnevnica, gdje su supružnici pred rastavom ili gdje ima fizičkog nasilja u obitelji. Takva djeca su nesigurna i traže izlaz u prijateljstvu s nekim. To može biti neka prijateljica, nastavnica u školi... Moram naglasiti kako smatram da je velika odgovornost na školama. Jer, ako ste vi na poslu, a dijete u školi, vi nemate nikakvu vezu s njim i normalno je da netko drugi treba preuzeti odgovornost i djetetu pružiti sigurnost i edukaciju. Zato mislim kako učitelji i nastavnici imaju veliku odgovornost u odgoju naše djece, a samim time i odgovornost kakvo će naše društvo u konačnici biti.
Kakva je situacija u našem društvu?
- Situacija je vrlo teška. Toliko da smo, ako već nismo dodirnuli dno, onda vrlo blizu. A razlog tome je što se mi bavimo beznačajnim stvarima, poput toga tko je koje vjere, kako se tko zove i sl., a stvarni problemi, umjesto da se rješavaju, guraju se pod tepih. Zbog toga nam i jest ovako kako jest, među posljednjim smo zemljama u Europi, pa usudila bih se reći, i na svijetu po napretku bilo koje vrste.
Kazali ste kako su se u prošloj godini četiri žene javile za pomoć, što je prilično mali broj. Je li to više ili manje nego prethodnih godina i što je razlog tome?
- To je manje nego prije, a za to su dijelom krivi i mediji jer se o tome vrlo malo piše. Evo, vi ste se prvi zainteresirali za ovu temu u posljednje dvije godine. No, to nikako ne znači da je nasilja manje. Ekonomska situacija je lošija nego prije, nezaposlenost je velika, alkoholizam je prisutan, neodgovornost prema obitelji i djeci je velika. I ovo sada što se događa, ovo nasilje među djecom koje vidimo, ova zaista velika tragedija dječaka Mahira Rakovca, sve je to rezultat nebrige društva, teške ekonomske situacije, alkoholizma i slično. Da netko vodi računa o djeci koja provode nasilje, bilo bi ga u znatno manjoj mjeri.
Koje su dobne skupine žena koje se ŽRC ‘La Strada’ obraćaju za pomoć?
- To su uglavnom žene od 35 do 55 godina, ali najviše je žena od nekih 40 godina. Žene starije od 55 godina, nažalost, uglavnom se pomire sa situacijom, pa podnose nasilje. Ovdje je važno naglasiti kako se žena nad kojom je vršeno nasilje nama obrati za pomoć tek nakon što je iscrpila druge mogućnosti. Mi smo joj “zadnja slamka”. Mnoge žene trpe nasilje kako djeca ne bi ispaštala, što je zapravo pogrešno jer djeca tako upravo najviše pate. Nasilje se treba odmah prijaviti. Što se prije prijavi, veća je mogućnost za pozitivnim ishodom. Nasilnici su, prije svega, patološki bolesni ljudi koji imaju neke traume iz djetinjstva. Najčešće su traumatizirani iz vrlo sličnih razloga, jer ako je netko bio žrtva nasilja, postoji velika vjerojatnost da i sam postane nasilnik. Kod takve osobe postoji nagon za osvetom.
Kako možemo vidjeti, situacija je sve, samo ne dobra. Nasilja je, možemo reći, sve više. Kako se boriti protiv svega toga?
- Prije svega, edukacijom. Djecu u osnovnim školama treba educirati kako što ranije prepoznati nasilje. To ne smije biti tabu-tema, treba se normalno pričati o tome i normalno reagirati. Mi radimo predavanja u osnovnim školama, za učenike od 5. do 8. razreda, na dobrovoljnoj bazi, naravno. Predavanja smo imali u svim osnovnim školama u Sarajevu, u tri škole u Mostaru, u školi u Knešpolju, Posušju... U početku je bilo manje zanimanja za naša predavanja, a kasnije su se djeca javljala kako bi volontirala za nas te tako širila saznanja o ovome, zaista velikome problemu.