Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić komentirajući tvrdnje hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr Dragana Čovića da se namjerno opstrura izgradnja autoceste kroz Hercegovinu kazao je kako je činjenica da je do sada u Federaciji BiH izgrađeno 94 km autoceste, od čega je samo 9,1 km autoceste u Hercegovini, od Bijače do Zvirovića, dok je preostali izgrađeni dio u Bosni, što jasno pokazuje da nije vođeno računa o regionalnoj ravnomjernosti pri izgradnji.
- Pitam se zbog čega je to tako, u čemu je problem, smeta li možda nekome činjenica da bi izgradnjom južnih dionica koridora Vc, Mostar sa Europom bio povezan preko hrvatske autoceste Dalmatine? Ukoliko ima onih s takvim načinom promišljanja, mora im se reći da imaju potpuno pogrešan način razmišljanja i percepciju, obzirom da su ceste javno dobro i kao takvo služe svim građanima BiH i svim ljudima uopće, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, i bilo koju drugu pripadnost, kaže Dalipagić za Hrvatski Medijski Servis.
Dalipagić je naveo i nekoliko primjera, koji, kako kaže, potvrđuju sumnju da se radi o kontinuiranoj i sustavnoj opstrukciji izgradnje autoceste na koridoru Vc kroz Hercegovinu.
- Naime, temeljem dobivenih informacijama kroz kontakte s predstavnicima Europske komisije, došao sam do saznanja da u radnjama bivšeg direktora JP Autoceste Federacije BiH – Jasmina Buče (kadar SDA), ima najblaže rečeno sumnjivih i neprimjerenih postupaka, koji potvrđuju moje sumnje da se radi o opstrukciji izgradnje dionica na jugu države. Bučo je putem elektronske pošte, od Europske komisije u Bruxellesu zatražio skidanje dionice koridora Vc Mostar jug – Počitelj s liste prioritetnih projekata, poslanih u okviru prvog poziva za sufinanciranje projekata kroz WBIF,a tu listu je utvrdio Državni odbor za investicije na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH i entitetskih ministarstava za promet. Skidanje je zatraženo mimo znanja državnog Odbora za investicije i resornih ministarstva na državnoj i entitetskoj razini, odnosno mimo svih redovitih procedura, ne uvažavajući prethodno postignuti stručni i politički konsenzus, pojašanja Dalipagić.
Za dionicu koridora Vc Zvirovići – Počitelj, koja obuhvaća i izgradnju mosta kod Počitelja preko rijeke Neretve, sredstva za izgradnju u iznosu od 100 milijuna eura su putem kredita od Europske investicijske banke 8EIB) osigurana još davne 2014, godine i operativna su za upotrebu. Međutim još uvijek nije završen tender za izbor izvođača radova, iako su sredtva za izgradnju osigurana.
U travnju 2016. je povjerenstvo za izbor izvođača u JP Autoceste BiH završilo tendersku proceduru, na temelju koje je za dva LOT-a te dionice direktor Bučo odabrao konzorcij tvrtki Euroasvalt Sarajevo i Strabag Austrija –poslovnica Sarajevo, čija ponuda je po dva LOT-a ovog tendera skuplja za punih 14 milijuna eura od ponude konzorcija hrvatskih tvrtki Hering Široki Brijeg i Vijadukt Zagreb.
- Nameće se pitanje jesmo li mi tako bogata zemlja da se možemo tako lako razbacivati milijunima eura?, retorički se pita Dalipagić.Na njegovu intervenciju, dodaje, potpisivanje ugovora sa izabranim izvođačima je odgođeno, a EIB je poslao svoj tim za reviziju tedera, sumnjajući na nepravilnosti prilikom izbora izvođača.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, niti ja osobno, do dana nemam nikakvo službeno saznanje o rezultatima revizije ekspertnog tima EIB-a, kaže Dalipagić za Hrvatski Medijski Servis.
Za treću dionicu koridora Vc kod Mostara, Mostar jug – Mostar sjever je problem, pojašnjava, što se nikako ne može utvrditi trasa dionice oko Blagaja.
- Do sada su napravljene i ponuđene tri varijante trase i svaka je odbijena u „navodnom spontanom događanju naroda“ od strane žitelja Blagaja. Zbog nemogućnosti utvrđivanja trase na ovoj dionici ne može se uraditi tehnička dokumentacija, te se prema Europskim fondovima ne može valjano aplicirati i osigurati financijska sredstva za izgradnju ove dionice, dok se ne riješi pitanje trase. Stalne izmjene trase ove dionice dovele su u opasnost financiranje i za nespornu dionicu Mostar jug – Počitelj koja se spaja sa dionicom Mostar jug –Mostar sjever, a opet radi navodno nesuglasnosti s predloženom trasom i spojem ovih dionioca, kaže sugovornik HMS-a.
O svim ovim događanjima i problemima s južnim dionicama na koridoru Vc oko Mostara upoznat je i hrvatski član Predsjedništva BiH dr Dragan Čović, te je tim povodom u Predsjedništvu BiH organiziran sastanak, Čovića s članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem, na kojem su bili svi relevantni dužnosnici iz oblasti odlučivanja, financiranja i prometne djelatnosti sa državne i federalne razine.
Na ovom sastanku Čović je, kaže Dalipagić, samo tražio odgovore na pitanja i probleme u izgradnji cestovne infrastrukture, te inzistirao da se što prije razriješi nastala situacija i stvori konsenzus svih strana zainteresiranih da se pokrene proces izgradnje svih prometnica u BiH, a posebno koridiora Vc.
Dalipagić ističe kako se HDZ BiH u skladu sa političkim programom u potpunosti zalaže za europski put BiH, za što je, kaže i on osobno u potpunosti opredjeljen i svoj rad u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH podređuje tom cilju, a naročito u oblasti cestovne infrastrukture koja je od posebnog i vitalnog interesa za sve ljude u BiH.
Podsjeća da je kao zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH, a jedno vrijeme nakon odlaska prethodnog ministra, obnašao je i dužnost ministra, ne samo aktivno sudjelovao, nego i pokrenuo inicijative za izradu i usvajanje dva ključna državna dokumenta iz oblasti promete.
Naime u 2015. godini je usvojena Okvirna politika prometa u BiH, a u 2016 godini je usvojena Okvirna strategija prometa u BiH. Ta dva dokumenta su bili temeljni preduvjeti Europske unije da BiH može kredibilno aplicirati za grantove i povoljna kreditna sredstava iz Europskih fondova za prometnu infrastrukturu.