Nakon prošlotjedne odgode izaslanstva vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH i SDA otvorit će danas u Mostaru pregovore o međusobnim odnosima, koji utječu i na dva naroda, ali prije svega o ustroju vlasti. Prošlo je trinaest mjeseci od izbora te, unatoč jednome sporazumu, provedba izbornih rezultata još uvijek je u blokadi. Dio izaslanstva s hrvatske strane čini i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara koji u intervjuu za Večernji list govori o tome.
Kakva su očekivanja od današnjeg sastanka?
Moja su očekivanja da konačno nakon više od godinu dana provedenih u razgovorima, te različitom intenzitetu izjava koje smo mogli čuti sa svih strana, u jednome krajnje tolerantnom dijalogu stvorimo pretpostavke za nastavak razgovora i postizanje dogovora za formiranje vlasti. Ponajprije se to odnosi na državnu razinu, a samim time da se stvore pretpostavke kako bismo kasnije mogli promijeniti Izborni zakon te da dobijemo vlast na razini Federacije BiH. To je jednostavno imperativ. Mi smo kao pobjednici izbora najodgovorniji u okviru konstitutivnih naroda. Potpora birača obvezuje nas da provedemo rezultate izbora sukladno toj volji.
Dio političkih sudionika odnedavno tvrdi i kako sada više nije zainteresiran za ulazak u vlast. Koga vi vidite u budućoj strukturi državne vlasti, prije svega, je li ona na tragu potpisanoga sporazuma s početka kolovoza?
Mislim da je to realan okvir, a s druge strane imate i jasan dogovor među trima legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda koji su dobili najveće povjerenje na posljednjim izborima. Rekao bih da je izbor logičan. BiH i Federacija BiH počivaju na ravnopravnosti i konstitutivnih naroda, što treba biti zajamčeno kroz ustavne i zakonske odredbe zajedno s ravnopravnošću svih građana. Kada su u pitanju HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor, naše je temeljno načelo da razgovaramo s legitimnim političkim predstavnicima drugih dvaju konstitutivnih naroda. Svima je jasno da je to HNS BiH s hrvatske strane predvođen HDZ-om BiH, s bošnjačke stranke to je SDA, a kod srpskog naroda SNSD. Naravno, mi pri tome nećemo nikome određivati koga će oni uzeti kao partnera sa svoje strane. U načelu, smatram kako dogovor iz kolovoza mora biti temelj za nastavak razgovora na najvišoj razini kako bi se ustrojilo Vijeće ministara. Rekao bih da je ovaj današnji sastanak temelj za nastavak razgovora utroje.
Teoretski je na državnoj razini moguće napraviti i druge kombinacije, ali svjedoci smo prijašnjih godina kako to nije bilo uopće funkcionalno ni uspješno. Kako gledate na takve prijedloge?
Teoretski je štošta moguće, ali je pitanje što je dobro za ovu državu, što je dobro za njezinu budućnost. Mislim da je, prije svega, važno da se poštuje Ustav BiH, da se poštuju načela funkcioniranja ove države, a to je ravnopravnost konstitutivnih naroda. Kada govorimo o ravnopravnosti naroda, onda je legitimno pravo svakoga naroda da bira svoje predstavnike i da ti legitimni predstavnici dogovaraju legitimnu i legalnu vlast u ovoj državi. Svaka druga kombinacija, bez obzira na teoriju, mislim da je štetna za BiH.
Kako u tome kontekstu tumačite tvrdnje dijela međunarodne zajednice i domaćih predstavnika koji osporavaju upravo legitimno političko predstavljanje?
Sa žaljenjem mogu konstatirati da visoki predstavnik, koji je toliko dugo u BiH, još uvijek nije pročitao Ustav BiH. S druge strane, postaju još očiglednije tvrdnje, koje su očito točne, da je najvažnije raditi na produljenju mandata i da ga ne zanima kako će funkcionirati BiH ni njezini narodi.
A što, pak, kažete na istupe bošnjačkih političkih opcija koje također negiraju vaše zahtjeve za legitimnim predstavljanjem te da je mišljenje Europske komisije porazilo vaša zauzimanja?
Svatko onaj tko je dao prisegu o preuzimanju bilo koje dužnosti u BiH, svatko onaj tko živi ovdje dužan je poštovati Ustav i zakone ove države. Tko god to ne radi, znači izravno radi protiv države bez obzira koliko se trudio tvrditi da je voli. Imamo sada jednu navalu tzv. probosanske politike koja istupa s najradikalnijih stajališta. Zato opetujem da je temelj BiH ravnopravnost njezinih naroda i na mjestima gdje je to Ustav predvidio moraju biti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. Tamo gdje to nije slučaj, onda treba birati ljude po kvalifikacijama i stručnosti.
Dugo je godina vaša stranka u koaliciji sa SDA, vodećom bošnjačkom strankom. Ti odnosi su bili promjenljivi, od zategnutih do dobrih. Je li moguće izgraditi, ne odnos kakvo je bilo vezivanje zastava iz 90-ih nego poštivanja i povjerenja, što bi relaksiralo i odnose dvaju naroda?
Vezivanje zastava s ove distance čak se stavlja i u negativan kontekst. Mislim da ne treba govoriti niti vezivati zastave, ali zasigurno potreban je iskren dogovor i povjerenje kako bismo ovu zemlju zajedno izgrađivali. To podrazumijeva potpunu jednakopravnost konstitutivnih naroda. Tako ja vidim budućnost BiH. Nažalost, SDA nije u posljednjih 20-ak godina stalno bio spreman nositi ono što on i jest u biti – motor pokretač unutar bošnjačkog naroda. Prije svega, mislim na donošenje krupnih odluka koje su u interesu BiH uz poštivanje volje konstitutivnih naroda. Ponajprije se to odnosi na poštivanje volje Hrvata. Ako netko misli da ga može ugroziti 15,4 posto stanovništva Hrvata, kako je to pokazao posljednji popis 2013., i ako radi sve da bi obespravio 15,4 posto stanovništva, onda taj ne gleda pozitivno na budućnost ove zemlje. Mi, prije svega, moramo prihvatiti ono što je u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu, poštivati volju svih triju konstitutivnih naroda i svakog građanina. To mora biti temelj za svaki dogovor.
Je li u tome kontekstu moguć dogovor o izmjenama Izbornog zakona po presudama “Sejdić - Finci” i “Ljubić” koje su različite naravi?
Nastoji se pomiješati i relativizirati i jedna i druga presuda. No, činjenica je da se presuda “Sejdić - Finci” odnosi na mogućnost kandidiranja predstavnika manjina, a ne obveznost predstavljanja. S druge strane, presuda “Ljubić” obvezuje poštivanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. •