Ako bi se krenulo u proces provedbe izbornih rezultata za federalni Dom naroda, što je i zakonski upitno zbog nepostojanja odredbi Izbornog zakona, a pritom većinski bošnjački utjecaj u Središnjem izbornom povjerenstvu ishoduje situaciju u kojoj bi SIP preuzeo ulogu zakonodavca, otvara se velika opasnost ponovne majorizacije hrvatskog naroda u Federaciji. Podsjećamo, na općim izborima 2018. godine primijenjena je formula izračuna broja izaslanika iz pojedinih županija u skladu s popisom iz 2013. godine, što je omogućilo ravnopravniju raspodjelu izaslanika, no na ovim izborima upitno je tko će i kako donijeti izračun.
Srž presude
Ustavni sud BiH presudio je kako je odredba članka 10.12. stavka 2 Izbornog zakona, koja govori da svaka županija daje najmanje jednog predstavnika konstitutivnog naroda, neustavna, baš kao i odredbe članka 20.16. A, a koje govore o izračunu za svaku pojedinu županiju. Iste su odredbe nakon toga izbrisane iz zakona, što je stvorilo pravnu prazninu i zbog čega je praktički nemoguće doći do formule izračuna. No, bošnjačke političke elite i nakon izbora nastojat će lobirati za rješenje prema kojemu bi SIP, koristeći tko zna kakvu formulu, proveo raspodjelu, a pritom se nadajući kako će se, iako je to i protivno zakonskim odredbama, doći do izračuna prema popisu iz 1991. S obzirom na to da je Ustavni sud proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona koje govore o popunjavanju Doma naroda - utvrdivši kako one omogućuju da jedan narod drugom bira izaslanike, preostaju dvije mogućnosti: ili će Parlamentarna skupština BiH donijeti novo zakonsko rješenje ili će visoki predstavnik nametnuti odredbe kojima bi proveo presudu Ustavnog suda i omogućio legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. S obzirom na šutnju visokog predstavnika, bošnjačke su političke elite dobile elan u svojim nastojanjima da dođu do kombinacija koje bi i omogućile dolazak do magične brojke od šest izaslanika u Klubu Hrvata. Ključ je, prema svemu sudeći Srednjobosanska, a poglavito Zeničko-dobojska županija, u kojima bošnjačke stranke pokušavaju glasovima bošnjačkih birača doći do hrvatskih pozicija u skupštinama, a onda i u Klubu Hrvata u Domu naroda. Predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH ZDŽ-a Ivo Tadić nedavno je za Večernji list potvrdio kako su bošnjačke stranke stavile deset Hrvata na liste za županijsku Skupštinu.
Oduzimanje prava
Kada je, sada već davne 2000., voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry nametnuo izmjene Izbornog zakona, a kojima je praktički omogućio da se bošnjačkim glasovima iz većinski bošnjačkih županija biraju izaslanici u Klubu Hrvata otvorena je Pandorina kutija i u potpunosti poremećen odnos dvaju naroda u Federaciji, a većinski Bošnjaci, koristeći mogućnosti koje su im stavljene na raspolaganje, iz ciklusa u ciklus pokušavaju uspostaviti nadzor nad Klubom Hrvata u federalnom Domu naroda. Takvo što daju im rješenja iz 2002. koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik OHR-a Wolfgang Petritsch, a kojima je u velikom dijelu Hrvatima praktički oduzet mehanizam ravnopravnog utjecaja na izbor izvršne vlasti u Federaciji BiH, koji, kao što je poznato, počinje upravo u Domu naroda. Naime, umjesto dotadašnjeg rješenja kojim su klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) odvojeno kandidirali po jednu osobu, a pritom je bila potrebna većina u svakom klubu Doma naroda, kao novo rješenje u izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH uvodi se zajednička lista koja se formira uz potporu najmanje jedne trećine izaslanika iz klubova (bošnjački, hrvatski, srpski).