- Moram reći kako sam tijekom ovih posjeta zemljama zapadnog Balkana uvidio u kolikoj se krizi BiH nalazi. Ne mislim tu samo na neposrednu političku krizu koja se događa nego i na dugoročnu krizu koja postoji u BiH - započeo je jučer obraćanje novinarima nekoliko redakcija u BiH posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar koji je zamjenik pomoćnika državnog tajnika. On je najprije boravio u Sarajevu početkom studenoga, a nakon toga s izaslanstvom koje je predvodio savjetnik državnog tajnika Derek Chollet. Naglasak njegova uvodnog objašnjenja odnosio se na korupciju u BiH. Prema njegovim riječima, sve druge zemlje Balkana i Jugoslavije su uspješne, što se ne bi moglo reći za BiH. - Priča je uspješna kada je u pitanju NATO, četiri su u NATO-u, dvije u EU, još jedna je na putu u članstvo. Ako pogledate zapadni Balkan u cjelini, imate tu i Albaniju koja će najvjerojatnije postati sljedeća članica Europske unije. Na zapadnom Balkanu imate fenomenalan gospodarski rast u odnosu na cijelu regiju. Gospodarstvo Srbije, Crne Gore i Kosova razvijalo se po nevjerojatno visokoj stopi. Fiskalna uprava u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji čini ih jedinstvenima i time se kvalificiraju za članstvo u EU. Imajući na umu ekonomske integracije i sve u vezi s tim u regiji, zapadni Balkan već predstavlja najbrže rastuću ekonomiju u Europi. Oni će biti izvor rasta i razvoja za Europu, za rast energetskog sektora, promet, informacijske tehnologije. Imajući u vidu velika sveučilišna središta, postat će i obrazovni centri. Sve o čemu sada govorim - BiH nije dio toga. Ekonomija u BiH jedva da je zabilježila rast u protekloj godini, a COVID-19 nije razlog tome. Jedva se borila s inflacijom. Ekonomija je rasla jednom četvrtinom stope rasta na Kosovu. Odlazak mladih ljudi deseterostruko je veći nego u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Dok druge zemlje ostvaruju napredak u borbi protiv korupcije, ovdje se korupcija pogoršala. Prema izvješću Transparency Internationala, jedine zemlje koje su korumpiranije od BiH su Bjelorusija i Azerbajdžan. Stoga pravi problem u BiH jest duboko ukorijenjena korupcija. A vi znate da ljudi odlaze iz ove zemlje, ne zato što ne žele živjeti u višenacionalnoj državi, oni odlaze odavde jer ne mogu naći posao bez korumpiranih veza. To je problem. To je istinski cilj na koji smo fokusirani i ono što pokušavamo postići kad radimo u kreiranju održive zemlje ovdje u BiH. Naravno, imamo i neposrednu političku krizu u zemlji, a ta kriza, koja je nepotrebna, utječe na funkcionalnost središnjih institucija u BiH i uništava gospodarstvo ove zemlje. Naš cilj je pokušati pomoći ovoj zemlji kako bi pronašla put naprijed prema uspostavi središnjih institucija koje će omogućiti politički i ekonomski uspjeh ove zemlje i pridruživanje regiji, piše Večernji list BiH. To je od kritične važnosti za ovu zemlju. Spreman sam biti partner bilo kojem političaru, bilo kojoj stranci i bilo kojem pojedincu koji se bori protiv korupcije. U suprotnom sami ćemo to činiti. To je svrha mog posjeta. Ne neposredna kriza, nego rješavanje dugoročnih problema koji postoje u BiH. Od svakog političara s kojim se sastajem tražim da bude dio rješenja ili ćemo na njega gledati kao na dio problema - ističe Escobar. Novinari su ga pitali o nizu tema - izbornim reformama, sankcijama, ratu...
Gospodine Escobar, ljudi u BiH, čini se, skeptični su da će doći do izborne reforme. EU i SAD su uložili vlastitu vjerodostojnost?!
- Ideja oko izborne reforme odnosi se na to da se zemlja učini funkcionalnijom. U detalje samoga procesa upućeni su moj kolega Matthew Palmer i kolegica iz EU Angelina Eichhorts. Ali činjenica je sljedeća - da političari trebaju postati odgovorniji u odnosu na javnost u ovoj zemlji. Institucije moraju biti učinkovitije, a BiH mora više funkcionirati kao država. Moramo pronaći politički konsenzus, suglasnost oko izborne reforme kako bi se zadovoljile preporuke Europske unije, kako bi se zadovoljili zahtjevi integracije u EU, kako bi se postigli globalni standardi funkcionalnosti. Nije riječ o vjerodostojnosti međunarodne zajednice, nego o vjerodostojnosti političkih lidera. Oni imaju veliku ulogu u svemu tome. Političare u ovoj zemlji trebamo držati odgovornima, ne samo posredstvom pritiska međunarodne zajednice nego i birača u ovoj zemlji. Stoga se nadamo da međunarodna zajednica u partnerstvu s građanima BiH može postići uspjeh u tome.
Dio političara i javnosti u BiH očekuje i traži uklanjanje konstitutivnih naroda kroz reforme, a koji su dio Ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma. Bi li bila opasna pustolovina ukloniti narode iz Ustava jer se na sličan način - pokušajima dominacije raspala Jugoslavija?
- Moramo prestati gledati na BiH kao na neku iznimku u svijetu. Vi ste Europljani, kulturološki ste Europljani, povijesno. Zapadni Balkan je ekonomski europski. Jedan od osnovnih elemenata da budete građanin Europe jest da gledate i druge ljude. Neću komentirati to što mislim da vaše pitanje jest u vezi s izbornom reformom jer to je pitanje za Matta i Angelinu. Ali ću ponoviti ono što sam rekao u Zagrebu. A to je da BiH mora biti mjesto gdje je svatko dobrodošao. I Bošnjaci, i Hrvati i Srbi. I Romi. I bilo tko tko se naziva građaninom BiH. Svi se trebaju osjećati tako da politički sustav funkcionira za njih, da političari rade za njih i da je to zemlja u kojoj možete podići obitelj, zaposliti se i živjeti bez korupcije.
Prije vašeg prošlog posjeta bh. mediji objavili su da ste imali niz telefonskih razgovora s političarima, posebice iz oporbe, koje ste uvjeravali da ne bi trebali pratiti politiku Milorada Dodika. Nitko vas to nije imao priliku upitati, jeste li zaista to tražili i od koga?
- Ovdje nije riječ o Miloradu Dodiku. Imao sam niz telefonskih razgovora s civilnim društvom, poslovnim liderima, čelnicima oporbe i mladima. Razgovarao sam s puno ljudi, a poruka koju sam im prenio je da tražimo partnere u ljudima koji žele da BiH uspije. S ljudima iz gospodarstva razgovarao sam da poruče svojim političkim čelnicima kako uništavanje funkcionalnosti središnjih institucija predstavlja uništavanje investicijske klime u ovoj zemlji. Mlade sam pitao koga žele da ih vodi u europsku budućnost. Oporbi sam rekao da put kojim Dodik ide, a to je izvlačenje RS-a iz središnjih institucija, predstavlja destruktivan potez te da ga ne treba podržati. Te poruke dajem svima. Ne samo u Banjoj Luci nego i ovdje u Sarajevu. Treba nam funkcionalna središnja vlada za BiH. Spremni smo biti partneri s ljudima koji imaju tu viziju jer je to način da se poboljšaju uvjeti života ovdje u BiH.
Hrvatska zajednica, kojoj i ja pripadam, osjeća frustracije zbog preglasavanja i majorizacije. Kako osigurati da se Hrvati osjećaju zastupljenima, o čemu ste djelomično govorili i u Zagrebu?
- Kada je u pitanju izborna reforma, to je odvojeni dio pregovora koji ima određeni uspjeh. Ali, ja sam o tome jako malo govorio u Hrvatskoj. Govorio sam o jačanju strateškog partnerstva s Hrvatskom koja je sada ne samo članica NATO-a nego i EU-a.
Dosegnula je i određeni stupanj partnerstva sa SAD-om s obzirom na političke i ekonomske sporazume. Od ove godine građanima Hrvatske ne trebaju vize za ulazak u SAD. Mislim da ljudi ne shvaćaju koliko je to veliko postignuće. Kako bi se došlo do tog postignuća - da mi otvorimo svoja vrata građanima Hrvatske, institucije su morale uvjeriti sve naše agencije da mogu pratiti kriminalce, pranje novca te terorizam. A to je golemo postignuće.
To je stupanj partnerstva koji postižemo s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. U BiH ne možemo čak o tome ni razgovarati zbog stupnja funkcionalnosti. Imao sam vrlo kratak razgovor oko izborne reforme. Ono što sam htio reći je da bi se, bez obzira na nečiju nacionalnu ili vjersku pripadnost, svi trebali osjećati ugodno i treba im se omogućiti da budu uspješni u vlastitoj zemlji. A ne da odlaze iz nje.
Govorili ste to i prilikom protekloga posjeta BiH, ali kako zaustaviti tu sustavnu korupciju, jesu li to sankcije političarima, gospodarstvenicima?
- Zaista ne volim govoriti o sankcijama jer to nije način na koji želim da javnost razumije kako se SAD angažira u ovoj zemlji. Istina je, sankcije postoje, ali to nije primarni mehanizam kako bi se provele reforme u ovoj zemlji. Realnost je da čak ni sankcije neće izliječiti problem ovdje. Potrebna vam je vladavina zakona, ograničene ustavne reforme i jake institucije. To je put naprijed. Na kraju krajeva, treba nam ono što je najjača sankcija - a to su birači. Ako birači i dalje budu podržavali ljude koji su duboko ukorijenjeni u korupciju, čak ni sankcije ne mogu pomoći. Ako ljudi nastave omogućavati da se provode manipulacije u izbornom sustavu ili odbiju sudjelovati u glasovanju, neće nas to nigdje dovesti. Mi želimo biti partneri s građanima. Sankcije jesu na stolu, ali ne želim da itko pomisli da će BiH ili Republika Srpska biti sankcionirane. To bi bili pojedinci i kompanije koje su korumpirane. To nije način na koji ćete ostvariti rezultate u borbi protiv korupcije. To treba biti odgovornost lidera i javnosti koja glasuje.
Bi li sankcioniranje onih koji financiraju političare dovelo do toga da oni ostanu bez te potpore?
- Nisam rekao da političari neće biti predmet sankcija. Rekao sam da su sankcije pitanje pojedinačne odgovornosti. A to podrazumijeva one koji potiču korupciju. Bez obzira na to je li riječ o ljudima iz privatnog ili javnog sektora.
Smatrate li da bilo koji političar iz BiH zagovara oružani sukob kao način rješavanja problema?
- Ne mislim. To bi bilo neodgovorno. Ali, želim da oni to jasno kažu javnosti. I to je bila jedna od glavnih poruka koju sam uputio prošloga puta. Političari trebaju uvjeriti javnost da im to nije namjera.
Dio političara i javnosti iz regije, posebice u BiH, protivi se Otvorenom Balkanu smatrajući ga dijelom projekta dominacije Srbije. Kako na to gledate?
- Mi podržavamo svako nastojanje za regionalnu ekonomsku integraciju, zajedničko ekonomsko tržište, CEFTA-u. Čak i Otvoreni Balkan. Sve dok je to otvoreno za sve, sve dok stvara legalne i regulatorne sustave i podiže ih na europsku razinu, sve dok promovira korektnost, otvorenu trgovinu i ta načela, mi to podržavamo. Rekao bih da se to već događa, da već postoji ogromna regionalna ekonomska integracija bez regionalnog tržišta ili s njim. Ali BiH je jedina koja u tome ne sudjeluje. Sve dok je to samo ekonomska inicijativa, mogla bi biti pozitivna. Jer na kraju, ekonomije na ovome području ne mogu funkcionirati ako imate tržište od 600.000 u Crnoj Gori, dva milijuna u Sjevernoj Makedoniji ili sedam milijuna u Srbiji. Treba sudjelovati svih 20 milijuna. To je osnova na kojoj uvjetujemo potporu Otvorenom Balkanu. Uz to, također je riječ o jačanju institucija. Ne možete imati inicijativu na otvorenim granicama ako nemate odgovarajuće propise za ulazak ljudi, protiv pranja novca, krijumčarenja. Sve to mora biti uključeno u sve inicijative. Svaka inicijativa koja to ne zadovoljava, mi je ne podupiremo. Iako sam razgovarao na drugim mjestima o Otvorenom Balkanu, ovdje o tome neću govoriti. Zašto? Zato što BiH nije kvalificirana za to. Možete to željeti, ali ne možete dobiti jer institucije ne rade. Umjesto da se integrirate u ostatak regije, vi se dezintegrirate uzimajući nadležnost od središnjih tijela, smanjujući nadležnosti. To jednostavno ne može inicijalno funkcionirati ovdje.
Ali građani su na izvjestan način ucijenjeni za koga glasovati?!
- Svjesni smo te činjenice. Kao i da postoje velike manipulacije na izborima.
Predsjednik Biden organizira Demokratski forum, je li jedan od razloga zašto BiH nije pozvana upravo korupcija o kojoj govorite?
- Da. To jest jedan od razloga zašto BiH nije pozvana. Prije svega, nefunkcionalnost središnjih institucija sprečava vas da imate jedinstven glas na tom summitu. Druga stvar, malo je napretka postignuto i u borbi protiv korupcije, ali i jačanju demokracije.
Smatrate li SAD odgovornima što 26 godina nakon rata i Daytona političari iz RS-a traže zaštitu u Rusiji i Kini?
- Na koje konkretno političare mislite?
Pa na vladajuće?
- Recite mi ime?
Milorad Dodik?!
- On se okreće Rusiji kako bi zaštitio vlastiti novac. Nemojmo zaboraviti da je ista osoba koja se žali na bonnske ovlasti upravo te ovlasti iskoristila u svoju korist. To je osoba koja je karijeru započela uklanjanjem radikalnih stranaka, tako što joj je dopušteno da preuzme nadzor nad vlašću u RS-u. Istodobno je Daytonski sporazum sačuvao mir ovdje 26 godina i u tom smislu to je bio njegov primarni cilj. Drugi cilj bio je stvaranje uvjeta za približavanje ove zemlje EU. Mislimo da političari trebaju imati takvu viziju. Neki imaju, neki ne. Veliki broj preferira da se nastavi nefunkcionalnost, pogotovo oni, uključujući neke Srbe, koji od toga imaju ekonomsku korist ili prednosti. Dayton nije neuspjeh, pomanjkanje liderstva političkih stranaka i samih čelnika ovdje je problem. Nadam se da ćemo s novom generacijom lidera i mladih ljudi imati partnere kako bismo ovu zemlju poveli u EU, kako je prvobitno obećano u Daytonu.
Izražavali ste optimizam da će mladi lideri napraviti zaokret od dosadašnjeg odnosa koji koči BiH. No, što ako se to ne dogodi?
- Uvjeren sam da ljudi znaju što je problem. Svaki poslovan čovjek, mladi čovjek ili grupacija u okviru civilnog društva reći će vam da je korupcija najveći problem u BiH. U ovoj zemlji u velikom broju ljudi ne glasuju na izborima. Upravo oni trebaju uputiti poruku da se žele pridružiti Europi i regiji. A nećete to postići s političarima koji s vama ne dijele ta razmišljanja. Stoga sam uvjeren da ćete u jednom trenutku imati smjenu generacija. Ne može se nastaviti s istim čelnicima koji su počeli raditi prije 30 godina.