Ne postoji ni jedna rečenica u Daytonskom mirovnom sporazumu koja osporava sudjelovanje Oružanih snaga RH, kao članice NATO saveza ili EU-a, u mirovnoj misiji "Althea" u BiH, kao što je to nedavno ustvrdio Željko Komšić koji nastavlja s antihrvatskim djelovanjem, piše Večernji list BiH.
Na angažiranju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske inzistira hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a premijer Andrej Plenković upravo je o tome prošloga tjedna, uz ostalo, razgovarao u Bruxellesu s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom. Isti sugovornik navodno je poručio Komšiću ovoga tjedna u Bruxellesu, gdje je bio kao dio tročlanog Predsjedništva BiH, da Hrvatska vojske neće sudjelovati u mirovnoj misiji u BiH. To je ocijenio najvažnijim dijelom poruka u Bruxellesu.
HVO, ARBiH i VRS
- Do toga neće doći s obzirom na odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma kojima su se zemlje susjedi obvezale da nema angažiranja njihovih snaga i vojnika na teritoriju BiH - rekao je. Prije toga Komšić je ustvrdio kako je Hrvatska presuđena za UZP te agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Daytonski mirovni sporazum, kao međunarodni sporazum, sastoji se od civilnog i vojnoga dijela. Dva aneksa koja se tiču unutarnjih odnosa do tada zaraćenih snaga, ali i regionalne suradnje i nadzora naoružanja ne sadrže ni jedno slovo niti spominju bilo što što bi priječilo angažiranje Oružanih snaga susjeda Hrvatske i Srbije. Istodobno, striktno precizira kako nije dopušten prelazak tadašnjih vojnih formacija Hrvatskoga vijeća obrane, Armije RBiH te Vojske Republike Srpske preko entitetskih granica.
"Ni jedan entitet neće ugrožavati drugi entitet niti protiv njega upotrijebiti silu te vojne snage jednoga ili drugoga entiteta neće ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u BiH djelovat će u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitosti BiH", stoji u dijelu koji se tiče unutarnjih vojnih pitanja. Kada je pak u pitanju aneks koji definira regionalnu vojnu suradnju, navodi se tek kako će se "uspostaviti brojčana ograničenja za posjedovanje tenkova, topništva, oklopnih bojnih vozila, borbenih zrakoplova i napadnih helikoptera..."
Uz to, sporazumom se definira kako mirovne snage koje se angažiraju u BiH dolaze iz kontingenata zemalja članica NATO saveza. U međuvremenu je EU preuzeo nadzor nad međunarodnim mirovnim snagama, ali se formula tek djelomično promijenila pa, umjesto NATO-a, mirovnim snagama u BiH upravlja EU, odnosno njegovo zapovjedništvo u okviru EUFOR-ove misije "Althea". Hrvatska je od rata, koji je završio 1995. godine, postala članica Europske unije i NATO saveza te čini dio mirovnih misija diljem svijeta. Sada je aktivno uključena u pomaganju obrane Ukrajine, a prije toga značajan je bio kontingent Oružanih snaga RH u okviru vojnih snaga u Afganistanu. Ni Komšićevi "argumenti" da je Hrvatska bila agresor na BiH te da je osuđena za udruženi zločinački pothvat, osim tek primitivne propagande, nemaju nikakva utemeljenja.
Opovrgnuo Brammertz
Na najbolji je način sve te tvrdnje opovrgnuo nekadašnji glavni haaški tužitelj Serge Brammertz, pa čak i predsjedatelj sudskog vijeća u predmetu protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne Carmel Agius, koji su istaknuli kako se isključivo sudilo pojedincima, a nikako ne državama ili pak kolektivima.
Odvjetnik Luka Mišetić, koji je pred Haaškim sudom obranio Antu Gotovinu, ustvrdio je kako bošnjački političari pogrešno tumače presudu Haaškoga suda u slučaju Herceg Bosne. "Sud nije zaključio da je uspostava Herceg Bosne UZP, niti je utvrdio da je Hrvatska počinila agresiju na BiH", rekao je odvjetnik Mišetić.
Nakon što je hrvatska vojska uništila Mostar, ubijala i palila, i čak i danas, tri decenije kasnijeHrvatska priča bajke o teroristima i islamistima, bio bi rizik poslati hrvatske vojnike u takvu sredinu.