Utječu li i koliko televizijske debate na ishod izbora za predsjednika države, pitanje je koje se u tjednu kada je jedna takva debata na RTL-u već održana, danas će i druga na HRT-u, a u petak navodno i na Novoj TV itekako nameće.
Nema nikakve sumnje da su debate moćno komunikacijsko “oružje”, a čuvena debata prije američkih izbora 1960. godine Nixon – Kennedy, nakon koje je Kennedy prešao u vodstvo, najbolji je dokaz da daljinski upravljač itekako može utjecati na to tko će slaviti. Debate su nešto što se gleda, pogotovo kada su kandidati atraktivni, a koliko su bili atraktivni aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, najbolje govori to da je njihov duel na RTL-u pratilo gotovo 900 tisuća ljudi. Zato ne čudi da se o tome kako se tko ponašao i tko je što rekao u debati analiziralo i u društvima u novogodišnjoj noći.
Imidž igra važnu ulogu
I sami stručnjaci za političku komunikaciju slažu se da debate itekako mogu presuditi izbore. Pogotovo u situacijama kada su protukandidati izjednačeni, a što je upravo slučaj s izborima koji nas čekaju ove nedjelje. Osim toga, istraživanja pokazuju da čak četvrtina birača donosi odluku o tome za koga će glasovati baš u završnici kampanje, a od toga njih oko deset posto na biralištu. Što znači da se ti birači, ističe Večernjakov analitičar Božo Skoko, ne boje stranačke stege, nisu opterećeni ideologijama i ne može ih se svrstati u lijevi ili desni tabor.
– Oni još razmišljaju i svaki detalj na sučeljavanjima može utjecati na odluku, a baš bi oni mogli odlučiti izbore. A trenutačni rejting Grabar-Kitarović i Milanovića prilično je izjednačen – nastavlja Skoko i dodaje da ne treba zanemariti to da se završnica kampanje odvija u zimskom blagdanskom ozračju kad su građani navečer okupljeni oko televizora, a nemaju baš živaca za detaljno proučavanje programa, o čemu upravo i svjedoči velika gledanost debate održane u ponedjeljak, ali i one prve, prije prvog kruga, održane na HRT-u između svih 11 kandidata koju je pratilo više od 700 tisuća gledatelja.
Bitan je čimbenik, nastavlja Skoko, i što se biračima predsjednički izbori ne čine tako važni za vlastiti život i standard kao što je to slučaj s parlamentarnim ili lokalnim izborima zbog čega su skloniji odlučivati i na temelju dojma – tko bi mogao bolje predstavljati Hrvatsku, na koga bismo bili ponosniji na toj dužnosti, tko bi bio uspješniji u međunarodnim odnosima, tko bi nas manje sramotio...
– A upravo im sučeljavanja na najbolji mogući način mogu dati odgovor na te dvojbe i pitanja. Kad biramo predsjednika ili predsjednicu, imidž igra važnu ulogu – uklapaju li se profil, karakter i vrijednosti kandidata u ulogu predsjednika kako je zamišljamo. U aktualnom slučaju čini se da se vodi borba – tko je normalniji i prihvatljiviji od kandidata, odnosno tko bi nam zadao manje glavobolje... – naglašava Skoko.
Večernjakova politička analitičarka Ankica Mamić kaže pak da su debate za početak najbolji način da se na najjeftiniji način dođe do velikog broja ljudi, ali i prilika da birači od svojih kandidata čuju odgovore na pitanja koja u svojim kampanjama nisu otvarali ili su ih željeli izbjeći. A što je važno za informiranje biračkog tijela. Nadalje, kao i kod svakog komunikacijskog alata, kaže Mamić, bitno je za debatu tko pita, gdje i kako se sama debata provodi.
– Ove dvije dosadašnje, jednu prije prvog kruga izbora i drugu prije drugog kruga izbora, obilježila je iznimno velika gledanost i veliki interes javnosti, ali isto tako i veliko neiskustvo kandidata u toj komunikacijskoj formi. Oboje kandidata propustilo je poslati poruke onima kojima nisu prvi izbor, koji nisu sigurni koga zaokružiti u nedjelju, ali ni motivirati neodlučne birače, a baš tome debata i služi – kaže Mamić.
Koliko debata može imati utjecaja, nastavlja, najbolje se vidjelo upravo nakon prve debate održane na HRT-u sa svih 11 kandidata koja je Miroslavu Škori oduzela ulazak u drugi krug
. – To je najbolji dokaz da debata može imati utjecaja na rezultat, odnosno da nije nimalo nevažna pogotovo kada su kandidati gotovo pa izjednačeni što je slučaj s aktualnim izborima – kaže Mamić.
Treba ići prema jednoj debati
Stručnjakinja za političku komunikaciju s Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert Novosel naglašava da se sve debate i rade zato da bi se neka tema rasvijetlila biračima i da bi se kandidati pokazali u najboljem mogućem svjetlu. A ključni im je cilj dobiti one neopredijeljene birače koji se još nisu odlučili kojega će kandidata u nedjelju zaokružiti, ali i potvrditi potporu onih birača koji su već “njihovi”, odnosno koji su već odlučili njima dati povjerenje.
– U situaciji kada baš ne znate što učiniti birači često postupaju u skladu s onim što je dominantno razmišljanje onih s kojima se svakodnevno druže. Nekada je to bila obitelj, danas može biti i okruženje na poslu, ali to često bude obrazac ponašanja u situacijama koje, poput aktualne, nisu čiste, kada nisu sigurni što napraviti – objašnjava Leiner Novosel.
Generalno, nastavlja, nijedan od kandidata za predsjednika u prvoj debati nije uspio postići prvi i ključni cilj kojemu debate i služe, a to je da pridobiju nove birače za sebe. Tko je, kaže, bio za Milanovića, on ga je hvalio i nakon debate, tko je bio za aktualnu predsjednicu, ostao je za nju isto tako i nakon debate.
– Oni koji nisu ni za jednu od te dvije opcije i dalje ne znaju što misliti – kaže Leiner Novosel.
Koliko će debata biti uspješna, nastavlja, ovisi i o tome koliko će trajati, kakva su pitanja na toj debati, kako su strukturirana, koliko vremena imate za odgovor.
– Jedna takva kvalitetna debata u kampanji između dva kruga bila bi sasvim dovoljna. Druga isto dolazi u obzir, ali motiviranost gledatelja mogla bi biti manja iako se nadam da će i ona biti gledana. Idealno bi bilo da u budućnosti idemo prema modelu da imamo jednu debatu koju će organizirati netko neutralan, a u kojoj će ključne televizije sudjelovati. Sve drugo je iscrpljujuće i zabava samo za tu večer – kaže Leinert Novosel.