Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić primio je danas predstavnike Federalnog saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara kako bi razgovarali o pitanjima dječijeg dodatka za djecu ratnih vojnih invalida u Federaciji BiH.
Njihov glavni zahtjev odnosi se na isključivanje naknada po osnovi ratnog invaliditeta iz obiteljskog cenzusa za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, priopćeno je iz federalnog resornog ministarstva.
Ministar Delić kazao je kako razumije njihove zahtjeve, ali da su se prilikom izmjena Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom iz cenzusa isključile naknade po osnovu invaliditeta koje proizilaze iz propisa iz oblasti socijalne zaštite. Dodao je kako nema prepreka za buduće razgovore s Federalnim ministarstvom za braniteljska pitanja kako bi se razmotrila mogućnost isključenja ovih naknada iz cenzusa.
Ministar je već ranije najavljivao i da Ministarstvo u suradnji s UNICEF-om BiH radi na pronalaženju modela dječijeg dodataka koji ne bi isključivao ni jedno dijete iz ovog prava, što je nastojanje da se svoj djeci omogući određeni iznos dječijeg dodatka.
Također, tijekom sastanka, raspravljalo se i o ministrovoj izjavi s konferencije za novinare nakon sastanka s predstavnicima umirovljenika ranije ovog tjedna.
Predstavnici Saveza kazali su kako su pojedini ratni vojni invalidi izjavu ministra u kojoj je govorio o nezarađenim mirovinama doživjeli kao da je ministar insinuirao da oni primaju nezarađene mirovine.
Ministar Delić demantirao je takvu interpretaciju, naglašavajući kako prava ratnih vojnih invalida nisu u nadležnosti ovog ministarstva, već Ministarstva za braniteljska pitanja, te da su njihove mirovine regulirane zakonima iz tog resora.
On je pojasnio da se njegova izjava odnosila na veliki broj korisnika minimalnih mirovina koji su umirovljeni bez punog radnog staža, referirajući se na čestu izjavu da su sve mirovine zarađeno pravo.
Naime, korisnici najnižih mirovine su uglavnom kategorije korisnika koje su donošenjem Zakona o MiO iz 2018. godine, te propisima nekoliko drugih zakona kojima se reguliralo i regulira uvođenje u mirovinsko pravo po osnovu povoljnijih uvjeta umirovljenja ustvari postali korisnici mirovina, bez stečenih uvjeta za redovno umirovljenje.
Takvih je korisnika mirovine oko 250.000 i među njima su radnici koji su zbog ozljede na radu umirovljeni prije vremena, ljudi uirovljeni zbog bolesti, invaliditeta, te niz drugih kategorija.
U pravilu ove kategorije mirovina, kada bi se mirovine obračunavale po osnovu zarađenog prava bile bi u rasponu od 100 do 300 KM, ali su zbog poštivanja prava na nediskriminaciju i principa međugeneracijske solidarnosti, a shodno novom Zakonu o MiO iz 2018. godine, te mirovine izjednačene na iznos minimalne mirovine, koja je po ovom propisu sada jednaka svima koji su stekli radni staž do 15 godina.
Dakle, bez obzira je li riječ o jednom danu, jednom mjesecu ili jednoj, pet ili petnaest godina radnog staža, po Zakonu svi ulaze u kategoriju korisnika minimalne, odnosno najniže mirovine, bez obzira na neispunjenost uvjeta punog radnog staža ili starosne granice za umirovljenje.
Ovo je jedna od tema koju su prestavnici umirovljenika ranije isticali kao kamen spoticanja među svojim članstvom koje smatra da ovaj vid ravananja mirovina nije pravedan i nije poticajan za sve buduće korisnike mirovina, priopćeno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.