Demografsko stanje u državama regije je vrlo zabrinjavajuće. Struka ukazuje na to da isključivo demografske mjere nisu dovoljne za poboljšanje stanja. Presudan je ukupan životni ambijent.
Demografska kretanja u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama su loša. Prvo na što se vlasti odluče želeći napraviti promjenu nabolje jesu demografske mjere, ali važno je znati da mnoštvo složenih faktora utječe na nečiju odluku da (ne) zasnuje obitelji, piše Klix.ba.
Hrvatska
Podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske pokazuju da je prošle godine zemlja imala negativan prirodni priraštaj (minus 21.178 osoba). Doselilo je 33.414 ljudi, a iselilo je 34.046.
U ovoj državi, kao i u ostalim, postoji mjera koja gotovo da se podrazumijeva - naknada na osnovu trudnoće i rođenja djeteta. Iznosi 2.238 kuna ili skoro 560 KM do prve godine života prvog, odnosno drugog djeteta te do treće godine za svako sljedeće dijete.
Hvatska je imala ministarstvo koje se isključivo bavilo demografijom, ali ono nije uspjelo zaustaviti negativne demografske procese.
Srbija
I Srbija je prošle godine imala negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Zavoda za statistiku, bio je u minusu od 53.000. Nisu poznati precizni podaci o broju onih koji su 2020. doselili, ali se zna da je iselilo 44.000 građana.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je, misleći da će to značiti pozitivnu promjenu, nedavno najavio da će predložiti da se daje 5.000 eura za svako rođeno dijete.
Trenutno se jednokratno daje 100.000 dinara ili 1.620 KM za prvo dijete, po 10.000 dinara ili 160 KM mjesečno u dvije godine za drugo dijete, 12.000 dinara ili 195 KM u 120 mjesečnih rata za treće dijete te 18.000 dinara ili 292 KM u 120 mjesečnih rata za četvrto dijete.
Vučić je obećao i to da će vlast mladim parovima osigurati od 10.000 do 20.000 eura subvencije za rješavanje stambenog pitanja.
Crna Gora
Crna Gora je prošle godine prvi put nakon Drugog svjetskog rata, tj. od kada se vodi statistika, imala negativan prirodni priraštaj (minus 196). Iseljavanje nije izostalo ni u ovoj zemlji, posebno na njenom sjeveru.
Naknade za novorođenu djecu se razlikuju od općine do općine, odnosno od grada do grada. Ovise i o tome je li riječ o prvorođenom, drugorođenom, trećerođenom itd. djetetu. Primjerice, u Pljevljima se za novorođene trojke jednokratno daje 3.000 eura.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je tijekom prošle godine imala negativan prirodni priraštaj od 8.298. Ne postoje precizni podaci koliko je ljudi doselilo u državu, a koliko iselilo iz nje. Prema pojedinim podacima, u posljednjih šest godina iselilo je više od pola milijuna stanovnika.
Posljednjim istraživanjem Ujedinjenih naroda je utvrđeno kako je izgledno da u sljedećoj godini iseli između 22.300 i 23.700 stanovnika u dobi od 18 do 29 godina.
U Federaciji Bosne i Hercegovine se naknade za rodilje razlikuju od županije do županije. Posavska županija ne daje rodiljama ove naknade. U većini županija, osim u Sarajevskoj, postoje naknade za zaposlene i nezaposlene rodilje koje se isplaćuju 12 mjeseci.
U Sarajevskoj županiuji je nedavno odlučeno da svaka rodilja mjesečno dobija po 1.000 KM tijekom jedne godine, bez obzira na to je li zaposlena ili nezaposlena.
U većini ostalih županija naknada za zaposlene rodilje ovisi o visini prosječne plaće u županiji. Najviša je u Tuzlanskoj županuiju gdje naknada iznosi 90 posto od prosječne plaće, a najniža je u Unsko-sanskoj županijui, gdje iznosi 50 posto prosječne plaće.
U Hercegbosanskoj županiji su odlučili da naknada iznosi puni iznos plaće iz prethodnog mjeseca te se isplaćuje 12 mjeseci.
U Unsko-sanskoj županiji je najniža naknada za nezaposlene rodilje - jednokratno 100 KM. U Zeničko-dobojskoj i Bosanskopodrinjskoj županiji ovisi od toga je li ostvaren prihodovni cenzus.
U Republici Srpskoj iznosi onoliko koliko je prosječna plaća iznosila u posljednja tri mjeseca prije početka rodiljskog odsustva te se usklađuje s rastom prosječnih plata u ovom entitetu. Naknada se dobiva tijekom rodiljskog odsustva.
U Brčko distriktu se obračuna od osnovice prosječne plaće rodilje u posljednja tri mjeseca prije početka rodiljskog odsustva. I u ovom dijelu Bosne i Hercegovine isplaćuje se tijekom rodiljskog odsustva.
Mjere po sebi nisu dovoljne
Naknada za rodilje i dječiji doplatak, čiji je iznos vrlo nizak, su za vlast osnovne mjere kojima nastoje demografske trendove učiniti pozitivnim. No, još dosta toga utječe na odluku osnovati obitelj.
Između ostalog, ženama je važno da znaju da neće dobiti otkaz ako zatrudne, supružnicima je važno rješavanje stambenog pitanja i to hoće li njihova djeca imati odgovarajuće obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Posebno je važno stambeno pitanje, čije rješavanje tek pojedine razine vlasti subvencioniraju mladima.
Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) demografkinja Alma Pobrić je u izjavi za Klix.ba rekla kako formiranje obitelji ovisi od ukupnih političkih i socio-ekonomskih okolnosti.
"U okruženju u kakvom mi živimo nijedna mjera ne može biti toliko učinkovita da bi mogla znatno popraviti situaciju. Mislim prije svega na demografske mjere, koje nužno moraju biti predložene kao niz sustavnih mjera unutar populacione politike. Parcijalne mjere nisu učinkovite, nama je potrebna promjena ukupnog ambijenta", istaknula je.
Pobrić pozdravlja demografske mjere, ali ponavlja da one same po sebi nisu dovoljne. Istaknula je kako su nepovoljni demografski trendovi odraz nezadovoljstva ukupnim društvenim stanjem.
Naglasila je kako suštinski problem u Bosni i Hercegovini nije ono što je izraženiji problem u razvijenim državama, a to je da se parovi odlučuju da nemaju djecu ili odgađaju roditeljstvo, jer se žele posvetiti nekim drugim prioritetima, kao što je poslovna karijera.
Prema njezinim riječima, više nije pet do dvanaest, već je dvanaest i pet za rješavanje ovog najznačajnijeg problema. Napomenula je kako je posljednji popis stanovništva 2013. godine pokazao kakvi demografski trendovi slijede. Upozorila je da se problemi odražavaju u gubitku radne snage i strahovitom pritisku na mirovinski fond.