Depresija mnogim ljudima diljem svijeta svakodnevno otežava život. Ponekad nismo ni svjesni da od depresije patimo, ali to ne mijenja činjenicu da ona utječe na naš život.
Da stvar bude gora, sveprisutna je. Istraživanje iz 2015. pokazalo je da je preko 16 milijuna odraslih Amerikanaca (oko 6,7%) u protekloj godini imalo veliku depresivnu epizodu.
I dok će neki zaključiti kako se radi samo o "lošem raspoloženju" i nečem s čim se moramo nositi, činjenica je da depresija osjetno narušava kvalitetu života. Uz sve to i skupa je. Naime, od 1999. do 2012. povećao se broj osoba na antidepresivima sa 6,8 na 12 posto. Globalno tržište lijekova protiv depresije do 2020. bit će "teško" 16 milijardi dolara, piše Index.hr.
Depresija ima svrhu
Nacionalni institut za mentalno zdravlje veliku depresivnu epizodu definira kao "period od dva ili više tjedana u kojem osjećamo depresiju ili gubitak interesa ili užitaka te najmanje četiri druga simptoma koji se na ovaj ili onaj način reflektiraju na naše svakodnevno funkcioniranje, bili to problemi sa spavanjem, prehranom te gubitkom energije, koncentracije ili samopouzdanja".
Matthew Hutson u tekstu za Nautilus opisuje depresiju kao "slom, grešku u sustavu i nešto što treba zaliječiti i prijeći preko toga".
Ipak, u svom tekstu, Hutson je iznio i pomalo kontroverzan stav da je depresija nešto što može imati i pozitivne strane u kontekstu evolucije. Ukratko, depresija ima svrhu. U pojedinim situacijama tijekom života, depresija može izroditi neka korisna opažanja koja mogu imati značaj za pojedinca. To ni u kojem slučaju ne znači da moramo umanjiti patnju koju depresija izaziva, ali ne smijemo zaboraviti ni moguću svrhu.
U Hutsonovu tekstu centralna figura je evolucijski psiholog Paul Andrews s kanadskog sveučilišta McMaster koji tvrdi da je depresija "adaptacija na analizu kompleksnih problema".
Depresija kao misija
Depresivci su skloni čestom promišljanju i analizi što im prečesto izaziva probleme, ali u isto vrijeme duže vrijeme provode u REM fazi sna u kojoj se odvija konsolidacija sjećanja. Ljudi se odmiču od normalnih svakodnevnih navika kako bi se usredotočili na rješavanje ili razumijevanje problema koji potiču depresivne epizode. To, primjerice, može biti neuspješna veza. Depresivna epizoda u tom je slučaju nešto što vas vuče od svakodnevnih problema i prebacuje vašu pažnju na ono što je do neuspjeha dovelo. Studija koja je uključila 61 osobu, pokazala je da je 80 posto ispitanika to promišljanje prepoznalo kao nešto korisno te da ih je analiza problema na koncu dovela do sprječavanja ponavljanja istih grešaka u budućnosti.