Iseljavanje stanovništva uzrokovano nizom čimbenika, uz mali prirodni priraštaj, već dulje vrijeme narušava demografsku sliku BiH, pri čemu su posebice izraženi odlasci iz ruralnih sredina, kao i onih krajeva udaljenih od većih urbanih središta, a kako to slikovito izgleda na karti cijele države, vidljivo je iz objave jednog poznatog znanstvenika, piše Večernji list BiH.
Mapiranje
Miloš Popović, istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu, a koji već dulje vrijeme na društvenim mrežama Twitter i Instagram objavljuje zanimljive karte vezane za BiH, zemlje okruženja, Europu, ali i svijet, objavio je novu kartu na kojoj je ucrtao gustoću naseljenosti Bosne i Hercegovine, piše Buka Magazin.
Ako se pogledaju rezultati njegovog istraživanja, vidljivo je gdje je najveća koncentracija stanovništva, a koja su područja slabije naseljena, a pritom treba pojasniti kako je karta rađena na osnovi popisa stanovništva iz 2013. godine, tako da su promjene i odstupanja mogući.
Analizom mapirane gustoće naseljenosti, vidljivo je koliko velika urbana središta preuzimaju primat u koncentraciji stanovništva - na jugu je to Mostar, a krećući se dalje prema sjeveru, vidljiva je veća koncentracija stanovništva oko Sarajeva, Zenice, Tuzle i Bijeljine. Na zapadu je najveća koncentracija, očekivano, oko Banje Luke. Takvi podaci u potpunosti odražavaju trendove koji su dulje vrijeme prisutni i na široj ljestvici demografskih i populacijskih tokova u kojima u pravilu ispašta selo iz kojega stanovnici odlaze i to mahom u veće gradove. No, uvid u kartu pokazuje i neke zanimljivosti koje bi možde mogle pokazivati i stanoviti odmak od takvog pravila. Naime, prostor središnje i zapadne Hercegovine, središnje Bosne, kao i tuzlanskog bazena otkriva veliku koncentraciju stanovništva, i to ne samo u gradovima kao što su Mostar, Tuzla ili Travnik, a što pak ulijeva optimizam i dokazuje kako ova području imaju uspješnu gospodarsku scenu.
No, diljem BiH postoje i prostori koji izgledaju sablasno prazno i zbog kojih je potrebno promisliti o učinkovitim demografskim mjerama koje bi u prvoj fazi ublažile negativne trendove kojima svjedočimo. Na terenu postoji niz pozitivnih primjera u kojima jedinice lokalne samouprave provedbom seta različitih mjera uspijevaju u zadržavanju stanovništva, pri čemu fokus stavljaju upravo na one poteze koji vode izravnom poboljšanju životnog standarda kroz pomoć malom i srednjem poduzetništvu, oslobađanju istog od različitih davanja i osiguravanju povoljnih uvjeta za poslovanje. Takvo što stvara temelj za donošenje odluke o tomu hoće li obitelj ostati u određenoj jedinici lokalne samouprave, a kada se tomu dodaju i druge mjere, pa i one viših razina vlasti, moguće je očekivati poboljšanje demografskih brojki. Od besplatnih udžbenika i prijevoza učenika, preko stipendiranja studenata, uvođenja novih zanimanja u škole sukladno potrebama tržišta, pa do olakšanja pokretanja biznisa - ovo su samo neke od ključnih izravnih i neizravnih demografskih mjera kojima sve razine vlasti, a napose općine, mogu pomoći zaustaviti negativne trendove koji se oslikavaju kroz proces iseljavanja.
Važnost mjera
Neke od lokalnih samouprava upravo su kroz provedbu temeljitog seta mjera, a posebice onih koje se odnose na bolje uvezivanje s gospodarstvom, uspjele u tom procesu te su izbile na čelno mjesto u BiH kada je riječ o demografskim pokazateljima. No, za potpuno zaustavljanje trendova potreban je veliki zaokret u društveno-političkim agendama, odnosno fokus na investicijske cikluse kao i na privlačenje većeg broja ulagača koji će na terenu stvarati preduvjete za ostanak i opstanak stanovništva. •