Najnovije istraživanje provedeno kod naših zapadnih susjeda pokazalo je kako Hrvati, u prosjeku, peru zube svaki peti dan?!
Nema podataka
Četkice za zube mijenjaju jednom godišnje, pa ne čudi što u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba ili što 11 posto Hrvata uopće nema svog zubara, piše Večernji list BiH. Za razliku od susjeda, oralna higijena u europskim zemljama je na visokoj razini, što znači da većina stanovnika odlazi na redovite kontrole kod stomatologa svakih šest mjeseci. A kakvi su Bosanci i Hercegovci kada je riječ o oralnoj higijeni? Postoje li uopće podaci o tome koliko vodimo računa o dentalnoj higijeni? Prema tvrdnjama iz Katedre za dječju preventivnu stomatologiju pri Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, do sada na području Federacije BiH nisu rađena takva istraživanja. Iako Federalno ministarstvo zdravstva svake godine izdaje almanah sa zanimljivim podacima o zdravlju građana ovog entiteta, ni u njemu se ne mogu naći ovakvi podaci. Ipak, zabrinjavajući je podatak da prosječni KEP indeks (karijes, ekstrakcija, plomba) šestogodišnjaka u Bosni i Hercegovini iznosi 6,7, što znači da prosječan šestogodišnjak u BiH već ima gotovo sedam pokvarenih zuba. Usporedbe radi, Velika Britanija, Danska i Njemačka imaju najniže vrijednosti KEP indeksa od svih zemalja EU-a (0,91) i idu prema nuli. Briga o oralnom zdravlju djece u BiH je zapostavljena, što potvrđuje najnovija studija rađena na području banjolučke regije, prema kojoj karijes ima čak 30 posto djece od dvije godine, a školarci u dobi od osam godina u prosjeku imaju 3,2 pokvarena zuba. Epidemiološku studiju uradio je Zavod za stomatologiju RS-a i ona upućuje na iznimno visoku zastupljenost karijesa na zubima najmlađih. KIP indeks, koji označava prosječan broj karioznih zuba na stalnim zubima, kod djece u dobi od šest godina ranije je bio 1,1, ali je posljednjih godina porastao vrtoglavom brzinom. Sada djeca od osam godina u prosjeku imaju 3,2 kariozna zuba, dok je kod djece od 14 godina taj prosjek dostigao vrijednost od 6,9. Dimenziju problema determinira usporedba s razvijenim europskim zemljama, gdje je prosječan broj karioznih zuba kod djece te dobi višestruko manji. U Austriji je taj broj 1,4, u Danskoj 0,6, a Švedskoj 0,8. “Karijes nema oko 47 posto djece u dobi od šest godina, a zdravim zubima među osmogodišnjacima može se pohvaliti njih deset posto, dok ih je u dobi od 14 godina samo dva posto. Ni stupanj saniranosti stalne denticije nije na zavidnoj razini i on, prema našim istraživanjima, iznosi svega 54 posto kod djece s 14 godina, kod kojih je prosječan broj karioznih zuba po osobi 6,9%, ističu iz Zavoda za stomatologiju, dodajući kako istraživanja upućuju na vrlo lošu situaciju kada je riječ o oralnom zdravlju.
Mliječni zubi
Osim stalnih, i zdravlje mliječnih zuba je iznimno loše. Ranija istraživanja rađena kod djece u dobi od dvije do šest godina pokazala su kako je prosječan broj oboljelih mliječnih zuba po djetetu bio 8,3. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju kako u dobi od dvije godine već 30 posto djece ima karijes. Istraživanja su pokazala kako trudnice imaju u prosjeku 11 oboljelih zuba i da je broj budućih majki bez oboljelih zuba praktično zanemariv.