Poddionica autoceste A1 Klopče – Donja Gračanica jedna je od najzahtjevnijih poddionica na koridoru Vc. Ukupna dužina te dionice iznosi 5.78 kilometara, na njoj će biti izgrađeno četiri vijadukta, dva brdska tunela i most, a završetak radova očekuje se do kraja 2020. godine.
- Uz brojne probleme i izazove s kojima smo se susreli na toj poddionici, prouzročene iznimno lošom geološko – morfološkom konfiguracijom tla, datum završetka radova očekujemo do kraja građevinske sezone 2020. godine. Ukupan postotak do sada izvršenih ugovorenih radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica iznosi 67 posto - kazao je inženjer JP Autoceste FBiH Samir Pirić.
Zbog tri velika klizišta koji presijecaju tu poddionicu izvođenje radova na cijeloj dužini trase obavlja se u geološki vrlo složenim terenskim uvjetima, koji nisu bili detaljno obrađeni u glavnom projektu te je došlo do prilagodbe trase autoceste i produžetka rokova izgradnje, priopćeno je iz Press službe JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.
Jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata na spomenutoj poddionici je most Babina rijeka, a gradi se tehnologijom slobodne konzolne gradnje i prelazi preko doline tj. korita Babine rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od razine rijeke do razine kolnika. Krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara.
Pirić kaže da je spajanje desnog mosta Babina rijeka planirano sredinom rujna.
Na spomenutoj poddionici za stabilizaciju terena bit će ugrađeno 55 kilometara geotehničkih sidara, 26 kilometara šipova promjera od 120 do 150 cm. Do sada je ugrađeno 13.350 tona armature i izmješteno je 6 kilometara visokonaponske mreže. Također, ukupna količina iskopa na toj poddionici je 1.650.000, od čega će dio biti ugrađen u nasip.
U dio ove poddionice ulazi trasa na desnoj obali rijeke Bosne s kružnom raskrsnicom, spoj na M17, most Drivuša i trasa na lijevoj obali rijeke Bosne s kružnim raskrižjem, spoj na R445.
Vrijednost ugovora iznosi 107.879.289,94 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).