“Dionički model” popunjavanja Doma naroda na državnoj i federalnoj razini mogao bi biti rješenje za jedno od najkontroverznijih izbornih pitanja u daytonskoj Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Predloženi modeli
Hrvatski narodni sabor BiH je upravo na ovom modelu gradio svoj prijedlog reforme izbora Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. “Večernjak” otkriva što sadrži ovaj razrađeni prijedlog koji su hrvatski politički predstavnici ponudili ostalim partnerima u BiH. “Dionički model” je model koji vrlo uspješno rješava pitanje provedbe sudske odluke u predmetu “Sejdić i Finci”. To rješenje se temelji na točnom izračunu “koeficijenta elektorskog glasa” koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu i “ostalima” u svakoj izbornoj jedinici dodjeljuje točno onoliko glasova, odnosno “dionica”, koliki je udjel stanovnika tog naroda u nekoj izbornoj jedinici prema ukupnom broju pripadnika tog naroda u BiH. Temeljni preduvjet da bi se ovaj model primijenio u praksi je objava rezultata popisa iz 2013. godine. Prema ovom prijedlogu, izaslanike u Dom naroda BiH bi, kao i do sada, birali izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske. Bošnjačke izaslanike u državni Dom naroda birali bi bošnjački izaslanici iz federalnog Doma naroda, a pri biranju bi imali onoliko “dionica” koliki je udjel Bošnjaka iz Federacije u ukupnom broju Bošnjaka u BiH. U izboru bošnjačkih predstavnika u državni Dom naroda sudjelovali bi i bošnjački zastupnici iz Narodne skupštine RS-a, a broj njihovih “dionica” bi ovisio o procentualnom udjelu Bošnjaka iz RS-a u ukupnoj bošnjačkoj populaciji u BiH.
Broj zastupnika
Isti način izbora koristio bi se i za hrvatske izaslanike u državnom Domu naroda. Hrvatski izaslanici iz federalnog Doma naroda i zastupnici Hrvati iz Narodne skupštine RS-a bi, ovisno o procentualnoj zastupljenosti Hrvata iz jednog i drugog entiteta u ukupnom broju Hrvata u BiH, utjecali na izbor hrvatskih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Apsolutno isti model koristio bi se i pri izboru srpskih izaslanika u državni Dom naroda, kao i predstavnika “ostalih”. HNS je ponudio dvije opcije kada je u pitanju broj izaslanika u državnom Domu naroda. Prema prvom prijedlogu, Dom naroda Parlamenta BiH bi se popunjavao primjenom opisanog “dioničkog modela” i sastojao bi se od ukupno 16 izaslanika. Ukupno 15 izaslanika, po pet iz tri konstitutivna naroda, bilo bi birano uz poštivanje principa da dvije trećine izaslanika moraju biti iz Federacije, a jedna trećina iz RS-a, uz jednog zastupnika ostalih naroda. Druga opcija, odnosno prijedlog je da Dom naroda PS BiH ima 42 izaslanika, od kojih bi po 13 bilo iz tri konstitutivna naroda, a tri iz ostalih naroda. I u ovom slučaju bi dvije trećine izaslanika morale biti iz Federacije, a jedna trećina iz RS-a. Prihvaćanjem ove opcije izjednačio bi se broj zastupnika u Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.