Istraživanje je pokazalo da genetski profil majke određuje koliko će pametna biti njezina djeca te da otac na pamet djeteta nikako ne utječe. Stručnjaci već dugo znaju da inteligenciju “nosi” kromosom X. Žene imaju dva, dok muškarci samo jedan, što znači da je veća vjerojatnost da ćete inteligenciju dobiti od majke.
Istraživanja i razlike
Istraživanje traje od 1994. godine. Znanstvenici iz Glasgowa intervjuirali su gotovo 13.000 ljudi od 14 do 22 godine jednom godišnje od 1994. do danas pa zaključili da se prema majci može znati koliko će dijete biti inteligentno. No znanstvenici ne isključuju i utjecaj okoline. Pa ako se ne smatrate najinteligentnijom osobom, nemojte odmah kriviti oca. Naime, odgoj i odnos s roditeljima isto utječu na dječju inteligenciju.
Prema istraživanju, inteligencija djece ovisi o genskom profilu majke, a ne oca, piše Independent. Vjerojatnije je da će žena djetetu prenijeti gen inteligencije jer se prenosi preko kromosoma X. Uz to, znanstvenici sada vjeruju da se geni za napredne kognitivne funkcije, koji se nasljeđuju od oca, mogu automatski deaktivirati. Smatra se da kategorija gena poznatih pod imenom “uvjetovani geni” djeluje samo ako dolazi od majke, u nekim slučajevima, te oca u drugim slučajevima. Vjeruje se da je inteligencija među uvjetovanim genima koji dolaze od majke. Laboratorijske studije na genetički modificiranim miševima otkrile su da su oni s većom količinom majčinih gena razvili veće glave i mozgove, ali manja tijela. Oni s većom količinom očinskih gena imali su manje mozgove i veća tijela.
Istraživači su identificirali stanice koje su sadržavale samo majčinske ili očinske gene u šest različitih dijelova mišjeg mozga koji su kontrolirali različite kognitivne funkcije, od prehrambenih navika do pamćenja.
Stanice s očinskim genima nakupile su se u dijelovima limbičkog sustava koji sudjeluje u funkcijama kao što su seks, hranjenje i agresija. No, istraživači nisu pronašli očinske stanice u cerebralnom korteksu, mjestu gdje se događaju najnaprednije kognitivne funkcije, kao što su zaključivanje, promišljanje, jezik i planiranje.
Istraživači u Glasgowu otkrili su da teorije koje su ekstrapolirane iz studija provedenih na miševima vrijede u stvarnosti, kada su intervjuirali 12.686 osoba od 14 do 22 godine svake godine od 1994. do danas.
Veza između majke i djeteta
Unatoč tome što su uzeli u obzir nekoliko čimbenika, od stupnja obrazovanja sudionika do njihove rase i društveno-ekonomskog statusa, tim je otkrio da je i dalje najbolji predviđač inteligencije djeteta IQ majke.
Doduše, istraživanje je također ustvrdilo da genetika nije jedini čimbenik koji utječe na inteligenciju. Smatra se da je samo 40 do 60 posto inteligencije nasljedno te da na drugi dio utječe okruženje.
Isto tako, otkriveno je da majke igraju iznimno važnu ulogu u negenetskom dijelu inteligencije, a neke studije sugeriraju da je povezanost majke i djeteta blisko povezana s inteligencijom.
Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu otkrili su da je stabilna emotivna veza između majke i djeteta ključna za rast nekih dijelova mozga. Nakon analiziranja načina na koji se skupina majki odnosila prema svojoj djeci tijekom sedam godina, istraživači su otkrili da su ona djeca koju su majke emotivno podržavale i kojima su intelektualne potrebe ispunjene imale u prosjeku 10 posto veći hipokampus s 13 godina od djece čije su majke bile emotivno udaljene. Hipokampus se povezuje s pamćenjem, učenjem i reagiranjem na stres. Smatra se da snažna veza s majkom djetetu daju osjećaj sigurnosti koji mu dopušta da istražuje svijet i samopouzdanje da riješi probleme. Uz to, predane i obazrive majke češće pomažu djeci riješiti probleme te im tako pomažu da ostvare svoj puni potencijal.
Naravno, uloga očeva u razvoju inteligencije djeteta nije zanemariva s obzirom na to da cijeli niz drugih čimbenika - kao što su intuicija i emocije, koje djeca mogu naslijediti od očeva, također utječe na razvoj inteligencije.•