Iako su do sada postojale brojne inicijative da se prava djece izjednače na razini države BiH, do toga još uvijek nije došlo te to hoće li dijete primati dječji dodatak i koliki, još uvijek ovisi o tome u kojem dijelu zemlje živi. Ovo pravo regulirano je na razini dvaju entiteta i Distrikta Brčko te u svim trima slučajevima ovisi o tome kolika primanja obitelj ima. Kada je riječ o Federaciji BiH, kako bi ostvarila pravo na dječji dodatak, četveročlana obitelj ne smije imati mjesečna primanja veća od 990 KM, dok je u RS-u taj iznos 560 KM. Zastupnik u Skupštini Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine Damir Bulčević podnio je nedavno inicijativu kojom se apelira na gradonačelnika i Vladu Distrikta da osiguraju sredstva za isplatu dječjeg dodatka za svu djecu u Distriktu u okviru priprema za proračun 2025. godine.
Ključni trenutak
Ova inicijativa dolazi u ključnom trenutku kada je proračun već u fazi oblikovanja i predstavlja ključni korak k osiguranju prava djece na adekvatnu socijalnu podršku. - Ovo je apel da se sredstva za dječji dodatak inkorporiraju u proračun kako bi sva djeca u Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine mogla imati jednake mogućnosti bez obzira na ekonomski status ili bilo koji drugi aspekt povezan s roditeljima - kazao je Bulčević, naglasivši važnost ove inicijative koja predviđa da sredstva za dječji dodatak budu trajno osigurana, čime bi se ispravile dugogodišnje nepravilnosti i osigurala pravednija raspodjela sredstava. Trenutačno dodatak za djecu u skladu sa Zakonom o dječjoj zaštiti Distrikta Brčko nema građanin Distrikta koji ima registrirano privatno poduzeće, samostalnu radnju ili se bavi drugim vidom privatne djelatnosti koja podliježe plaćanju poreza ili paušala, kao i osobe čija primanja prelaze cenzus od 15% prosječne plaće u Distriktu po članu kućanstva.
Slične inicijative u Federaciji BiH pokretane su nekoliko puta, a nedavno su usvojene izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom te je donesen pravilnik o načinu podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na federalni dječji dodatak. Zahvaljujući navedenom, proširen je broj djece koja mogu ostvariti dječji dodatak iako na njega još uvijek nemaju pravo svi. Naime, Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH, koji se počeo primjenjivati od 9. listopada 2022. godine, propisuje da pravo na dječji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine ako zajednički mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u FBiH i ako dijete nije smješteno u udomiteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite u razdoblju duljem od 30 dana. Dakle, cenzus je ove godine 247,60 KM, što znači da, kako bi ostvarila pravo na dječji dodatak, četveročlana obitelj ne smije imati mjesečna primanja veća od 990 KM. Cenzus se, zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona, ne primjenjuje na djecu oboljelu od malignih bolesti i djecu s invaliditetom prve i druge skupine tuđe njege.
Prihodi kućanstva
Naime, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona u rujnu ove godine pravo na dječji dodatak imaju i djeca s težim ili teškim invaliditetom nastalim prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, od dana podnošenja zahtjeva pa sve dok invaliditet postoji, kao i djeca s malignim oboljenjima neovisno o tome kolike prihode ima kućanstvo. Inače, visina dječjeg dodatka u FBiH trenutačno iznosi 117,61 KM shodno zakonskoj odredbi, prema kojoj visina dječjeg dodatka iznosi 19 posto najniže plaće u Federaciji utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu. I u RS-u se ovo pravo ostvaruje na temelju cenzusa, odnosno prihoda kućanstva, a Vlada RS-a svake godine utvrđuje o kolikom se iznosu radi. Tako ove godine pravo na dječji dodatak u ovom bh. entitetu imaju djeca iz kućanstava u kojima prihod po članu obitelji ne prelazi 140 KM ako imaju jedno ili dvoje djece, 147 KM ako imaju troje i 161 KM za obitelji s četvero djece. Podsjetimo, iz UNICEF-a u BiH smatraju da bi dječji dodatak trebao biti univerzalan, odnosno dostupan svakom djetetu u BiH, neovisno o materijalnom statusu obitelji, a povećanje iznosa dječjih dodataka i ukidanje imovinskog cenzusa jedna je od preporuka koju je vlastima u BiH uputila i Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH.