Lanac drogerija dm u Hrvatskoj je jeftiniji nego u Italiji za 7 posto, u odnosu na Austriju cijene u Hrvatskoj niže su 1,6 posto, a u odnosu na Sloveniju prosječna cijena hrvatskog dm-a niža je za 2,4 posto. U odnosu na Njemačku skuplji je 16 posto! Pokazala je to analiza dvaju analitičara Hrvatske narodne banke Ivana Mužića i Ivana Žilića koji su se uhvatili pionirskog pothvata otkriti gdje je skuplje, nakon što su po medijima zaredale usporedbe koje su pokazale da je Hrvatska skuplja od mnogih država.
Prvo se u takvim usporedbama spominjao dm, ali kasnije se ispostavilo da je hrvatski Müller još skuplji, a razlika na štetu potrošača pojavljuje se i u Lidlu u odnosu na njemačke podružnice. Hrvatska narodna banka bavila se samo cijenama u dm-u, tvrtki u njemačkom vlasništvu koja ujedno ima najveće poslovne operacije upravo u Njemačkoj. Nevezano za ovo istraživanje, nedavno je Eurostat objavio da su lani prosječne plaće u Hrvatskoj bile 2,4 puta manje nego u Njemačkoj, dva i pol puta manje nego u Austriji, 52 posto manje nego u Italiji i 53 posto manje nego u Sloveniji. Prosječne mirovine u Hrvatskoj tri su puta niže od prosjeka EU. Dakle, hrvatski građani s osjetno manjim primanjima često isti proizvod plaćaju više!
– Relativna povoljnost dm-a u Njemačkoj vjerojatno se može objasniti učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije te strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija, naglašavaju autori istraživanja uz ogradu da se njihova analiza ne može smatrati reprezentativnom jer promatra samo jedan od trgovačkih lanaca, a i u tom je jednom lancu, zbog razlika u asortimanu, bilo moguće usporediti cijene tek četvrtine proizvoda koji su u domaćoj ponudi. Također, uspoređuju se cijene relativno ograničenog segmenta dobara iz potrošačke košarice, i to pretežito u području kozmetičkih i higijenskih proizvoda, na koje se odnosi manje od 5% potrošačke košarice.
Za istraživanje su 31. listopada 2024. prikupljene cijene svih artikala s internetskih prodavaonica dm-a u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji. Budući da je dio asortimana identičan u svim zemljama, s pomoću globalnog identifikatora proizvoda utvrđeni su proizvodi koji se prodaju i u Hrvatskoj i na nekom od drugih tržišta te su uspoređene njihove cijene. Od ukupno 15.560 proizvoda ponuđenih u hrvatskom dm-u, u njemačkom je pronađeno 4370 artikala, u talijanskom 3308, u austrijskom 4801 te 6389 u slovenskom.
Identični proizvodi u Hrvatskoj skuplji su nego u Njemačkoj, ali jeftiniji nego u Italiji, Austriji i Sloveniji. Prosječne cijene u dm-u u Hrvatskoj više su za 16% nego u Njemačkoj. Od ukupno 4370 uparenih proizvoda s Njemačkom, 3252 proizvoda skuplja su u Hrvatskoj, 334 imaju istu cijenu, dok su 784 proizvoda jeftinija u Hrvatskoj. Slično vrijedi i za ostale zemlje u usporedbi. Primjerice, iako je dm u Hrvatskoj u prosjeku jeftiniji nego u Italiji za 7%, postoji 731 artikl koji je u Hrvatskoj skuplji nego u Italiji. Njemačka je zemlja s najnižim cijenama u dm-u. Ako se izravno usporede cijene istih artikala, Njemačka, koja je matična zemlja dm-a, u prosjeku je za 18,3% jeftinija od Italije, za 13,9% jeftinija od Austrije te za 12,1% jeftinija od Slovenije.
– Postoje brojni čimbenici koji mogu utjecati na relativno povoljne cijene u njemačkom dm-u. Visoka gustoća naseljenosti omogućava učinkovitiji logistički sustav i manje relativne troškove distribucije. Primjerice, u Njemačkoj na 100 tisuća stanovnika prosječno dolazi oko 2,5 poslovnica dm-a, a u Hrvatskoj oko 4,5. Snažna konkurencija na njemačkom tržištu, uz brojne trgovačke lance i veliki promet dm-a u Njemačkoj koji omogućuje ekonomiju obujma, dodatno potiče održavanje niskih cijena. Razlike u PDV-u također pridonose povoljnijim cijenama, jer opća stopa PDV-a u Njemačkoj iznosi 19%, a u Hrvatskoj 25% – navode u HNB-u. Konačno, njemački su kupci poznati po sklonosti proizvodima s pristupačnim cijenama i diskontnoj kupnji te im je potražnja cjenovno elastičnija, što dodatno jača konkurenciju među trgovcima.
Autori HNB-ova bloga ponavljaju da provedena analiza, iako informativna, nije reprezentativna, te se njezini rezultati ne smiju poopćavati na ukupno gospodarstvo. Također, cijene su uspoređene u određenom trenutku u vremenu, pa pojave poput vremenski ograničenih popusta ili razlika u frekvenciji promjene cijena mogu prouzročiti odstupanja nalaza u dužem razdoblju. I neki drugi autori su, ističu, došli do zaključka da se cijene istih artikala razlikuju među zemljama. Primjerice, jedna usporedba cijena u trgovinama blizu austrijsko-njemačke granice – unutar ekonomski homogenog prostora – otkriva da su cijene istih proizvoda u Austriji prosječno za 13% više nego u Njemačkoj. Na strani ponude, cijene se mogu razlikovati zbog različitih logističkih i proizvodnih mreža, nabavnih lanaca, infrastrukture i troškova faktora koji se rabe u proizvodnji (npr. cijena zemljišta i rada). Na strani potražnje, kupovna moć, preferencije potrošača i elastičnost potražnje također igraju ulogu. Uz to, na cijene utječu i regulatorne razlike, porezne stope, trošarine te strukturna svojstva tržišta poput koncentracije i tržišne moći, dodaju autori analize Ivan Mužić i Ivan Žilić.
Uzme li se u obzir cijela potrošačka košarica, Hrvatska je u prosjeku jeftinija od prosjeka zemalja članica EU. Prema podacima Eurostata, koji obuhvaćaju sve proizvode i usluge unutar potrošačke košarice za izračun indeksa cijena, prosječna razina cijena u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je oko 72% prosjeka EU. Promatraju li se pojedine kategorije, Hrvatska ima nešto višu razinu cijena u kategoriji komunikacija, koja je oko 110% prosjeka EU, te u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, gdje cijene iznose 101% prosjeka EU. S druge strane, Hrvatska ima niže cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, gdje razina cijena iznosi oko 46% prosjeka EU.