Bosna i Hercegovina ima stotine tisuća nezaposlenih, ali i problem s nedostatkom radne snage. Unatoč tome, radnika za rad na poljoprivrednim gospodarstvima gotovo je nemoguće naći. Zbog masovnog odlaska radnika svih profila s ovih prostora, poslodavci su dospjeli u poziciju da im je trenutačno uvjerljivo najveći problem osigurati potrebnu radnu snagu, piše Večernji list BiH.
Odlasci bh. radnika u inozemstvo kako za stalno tako i za rad na sezonskim poslovima doveli su do toga da je poslodavcima postalo skoro nemoguće naći kvalificiranu radnu snagu.
Sezonski rad
I dok službeni podaci govore da u BiH nedostaje građevinskih radnika, vozača, radnika u tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu..., BiH je u deficitu i s kvalificiranim radnicima u voćarstvu. Naime, početkom proljetne rezidbe u voćnjacima pojavio se problem nedostatka radnika i na ovim poslovima, pa voćari rješenje traže u sezonskim radnicima iz inozemstva. U potkozarskim voćnjacima ovih dana najčešće se čuje zvuk voćarskih škara. Voćnjaci čekaju da budu orezani, točnije šest milijuna stabala čeka svoj red kako bi im iskusni rezači skinuli zimsko ruho. Ni dobre dnevnice nisu jamstvo da će biti dovoljno ruku za rezidbu, pa se voćari snalaze. Često moraju pozivati ljude iz Srbije. “Imaju kod nas osigurano spavanje, hranu i imaju dobru dnevnicu od 40 eura. Mislim da je to malo prejaka dnevnica s obzirom na to da se nalazimo u teškoj situaciji i jako lošoj prodaji”, kazao je za ATV Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara. Radiša Stefanović, iz okoline Kruševca u Srbiji, došao je orezivati voćke u potkozarske voćnjake. Kaže da mu se isplati. Dobra je dnevnica. ”Uglavnom je oko 40 eura, 30, 40, 35... Mi u ovom vremenu nemamo posla kod kuće, kod nas se još ne radi ništa i onda se isplati da ne bismo besposličarili”, kazao je Radiša Stefanović. Voćar Nikola Vukota iz Gradiške za ATV je kazao da je prilično teško naći ljude koji bi na dnevnicu pomogli u voćnjacima, a voće je posađeno na oko sedam hektara i treba ga orezati. “Cijena rada varira, od struke - koliko je stručan rezač tolika mu je i cijena rada”, kazao je Vukota. Posljednjih godina kako dolazi vrijeme za određene sezonske poslove tako na površinu izlaze problemi s pronalaskom odgovarajućeg profila radnika.
Razni poslovi
Nisu u pitanju samo voćnjaci, rezidba i berba, radnika nema ni za poljoprivredne radove, ali ni onih koji bi radili u stočarstvu. Posao pastira obično nije sezonski i traje 365 dana u godini. Ipak, onih koji bi to radili jako je malo. Međutim, zainteresiranih za ovakve poslove nema. Naime, neki od oglasa aktualni su mjesecima pa se da zaključiti kako se na njih nitko ne javlja. Prisjetimo se, prošle godine tražili su se pastiri diljem BiH od Mostara, Nevesinja, Tomislavgrada, ali nitko se nije javljao na te poslove. Pastirima su se nudile i plaće od 500 do 1000 KM te smještaj i hrana. Nudio se pastirima i odmor u trajanju od nekoliko mjeseci na planinskim proplancima, a sve samo da bi se pronašao netko tko će brinuti za stado. Zanimljivo da ljudi iz Hrvatske, iz Like pastire traže baš u BiH. Poslodavac iz Like preko oglasa traži par koji će voditi brigu o kozama, musti ih te obrađivati mlijeko i prehranjivati stoku. Nudi plaću za jednu osobu od 1320 KM, zdravstveno i mirovinsko osiguranje te boravišnu i radnu dozvolu. Osim iz Hrvatske, u BiH radnike za rad na farmama traže i Nijemci i Slovenci, naravno, za dvostruko veću plaću. Ne nude Nijemci samo posao pastirima, svake godine potražnja je za sezonskim poslovima u poljoprivredi i voćarstvu. Jagodičari i malinari prošlog ljeta nudili su satnicu od 8,84 eura, koji uključuju hranu i smještaj, a sve kako bi osigurali radnike za berbu.•