Svjetska banka je na početku godine korigirala svoje projekcije i najavila kako će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,2 posto. Ranije prognoze od sredine prošle godine su govorile kako će on biti 3,7 posto, piše Večernji list BiH.
Tragom priče o gospodarskim kretanjima od BiH zatražili smo podatke o tome kojih deset proizvoda najviše izvozimo, a kojih deset najviše uvozimo.
Struja na prvom mjestu
Zanimljivo je kako je električna energija zauzela prvo mjesto kada je u pitanju izvoz za prva dva mjeseca ove godine. Izvezeno je čak 145,252.567 maraka električne energije iz BiH tijekom siječnja i veljače ove godine. Na drugom mjestu su dijelovi za sjedala čiji je izvoz vrijedio 106,844.459 maraka, a na trećem legure aluminija u iznosu od 106,363.520 KM. Koksa i polukoksa od kamenog uljena smo izvezli u vrijednosti od 71,154.621 KM, a na petom mjestu su bili kožnati gornji dijeli obuće vrijedni čak 52,117.425 maraka. Šipke od željeza i nelegiranog čelika našle su se na šestom mjesto s iznosom od 48,555.731 KM, zatim tapecirana sjedala kojih smo izvezli za 44,86 milijuna maraka. Pod brojem osam su se našle ploče od dva profilirana lima s izolacijskom jezgrom kojih smo izvezli za 39,4 milijuna KM te je dno tablice pripalo aluminijevu oksidu vrijednom 36,86 milijuna KM i dinatrijevom karbonatu kojeg je u izvoz otišlo u vrijednosti od 36,1 milijun maraka.
Stotine milijuna za goriva
Kada se govori o uvozu, na prvom mjestu su dizelska goriva koja smo platili 133,856.357 KM, sirova nafta vrijedna 145,850.433 KM te kameni ugljen za proizvodnju koksa kojeg smo uvezli za 99,439.727 maraka.
Na lijekove za pojedinačnu prodaju je izdvojeno 75,348.066 maraka, za rabljene automobile 64,8 milijuna maraka, nove automobile 43,366.241 KM te električnu energiju 42,21 milijun maraka. Dno uvozne tablice pripada prirodnom plinu koji smo platili 39,97 milijuna maraka, za mobilne telefone dali smo 34,93 milijuna te bakrenu žicu 31,47 milijuna KM. Slični trendovi bi se trebali nastaviti tijekom ove godine.