Ako se budu držali ciljeva iz strategije razvoja, za pet godina građane Federacije BiH čeka radikalno smanjenje troškova pristupa širokopojasnom internetu, ali i mogućnost uvođenja 5G mreže te pravljenje planova za 6G mrežu, piše Večernji list BiH. Do 2027., prema planovima vlasti u FBiH, primijenit će se politika radiofrekvencijskog spektra EU-a te osigurati 5G koridore na prijenosnim mrežama za povezanu i automatiziranu mobilnost.
Ispod razine
- U tom smislu potrebno je donijeti strateški okvir za razvoj digitalne ekonomije FBiH koji će, između ostaloga, utvrditi kako je nužno optimalno postaviti sveobuhvatnu platformu koja će se osigurati kako FBiH, županijama i općinama tako i javnim te privatnim tvrtkama te obrazovnim, istraživačkim i drugim institucijama. Prema planovima, do 2027. godine trebao bi biti uspostavljen Centar za pohranu podataka u oblaku (Cloud Computing Centar FBiH) koji bi, kako piše, "omogućio suvereno upravljanje vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu strategiju i standarde te smanjenje troškova nabave hardvera i softvera koji su potrebni za pojedinačne institucije. Ova mjera podrazumijeva i donošenje adekvatnog zakonskog okvira za siguran ultrabrzi pristup širokopojasnom internetu, upravljanje podacima, kao i promoviranje sigurnog digitalnog identiteta na razini BiH i Federacije BiH, usklađenog sa zakonodavstvom EU-a". Navodi se i mogućnost uvođenja širokopojasnog pristupa internetu, kao što imaju zemlje članice EU-a. Kako bi se taj plan provelo, od krucijalne važnosti je, kako stoji u strategiji, "mapiranje informacijsko-tehnološke mreže te izrada i provedba akcijskog plana razvoja ultrabrze širokopojasne infrastrukture s univerzalnim pristupom na cijelom teritoriju FBiH".
Tako bi se osiguralo održivo i konkurentno gospodarsko i društveno digitalno okruženje. To podrazumijeva uvođenje tehnologija nove generacije brzog i ultrabrzog interneta, korištenje širokog radiofrekventnog spektra za razvoj mobilnih komunikacija (potpuna ugradnja 4G i uspostava 5G + okruženja) te razvoj interoperabilnih aplikacija, odnosno, u prenesenom značenju, sposobnost za zajednički rad različitih sustava, tehnika ili organizacija. U strategiji razvoja Federacije BiH od 2021. do 2027. navodi se podatak da Federacija BiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Europe i kada su u pitanju informacijsko-komunikacijske tehnologije. Na prostoru Federacije BiH 72 posto kućanstava posjeduje internetski priključak, dok, primjerice, u Crnoj Gori priključak posjeduje 74 posto njih, ali je to značajno ispod razine ostalih zemalja okruženja i prosjeka EU-a, gdje internetski priključak ima 90 posto stanovnika.
BiH zaostaje
U FBiH su u 2019. godini bila registrirana 505.533 internetska pretplatnika, među kojima je najveći broj pretplatnika xDSL pristupa i kabelskog interneta - oko 86,9 posto, pri čemu se bilježi pozitivan trend povećanja zastupljenosti ovih tehnologija. Kada je u pitanju brzina prijenosa podataka, najveći broj pretplatnika pristupa brzinom većom od 10 megabita u sekundi. Operatori u zemljama okruženja pružaju usluge mobilnog interneta na mrežama 4. generacije. BiH zaostaje za zemljama regije po toj osnovi, kao i u ugradnji 4G + tehnologije koja omogućava znatno veće brzine prijenosa informacija. U FBiH dugo nije bila usvojena strategija za razvoj elektroničke (e-vlade) jer nije postojalo tijelo odgovorno za razvoj informatičkog društva. Parlament Federacije BiH od 2006. godine raspravlja o uvođenju elektroničkog potpisa. Tek je 2020. godine prihvaćen nacrt Zakona o elektroničkom potpisu FBiH, koji je predložila federalna Vlada. Novim zakonom, koji je dugo najavljivan, uredit će se pravo fizičkih i pravnih osoba na upotrebu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama.
Elektronički potpis, koji se već dugo upotrebljava u zemljama članicama EU-a, zapravo je skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima i koje potpisnik koristi za potpisivanje te služi za elektroničku identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektroničkog dokumenta.