– Osim malograničnoga prijelaza Maljevac - Velika Kladuša, za još tri druga pokrenut ćemo pregovore s RH da iz kategorije malograničnih prijeđu u granične prijelaze za međunarodni putnički promet, Zagrad u Velikoj Kladuši, Plazikur i Hadžin potok. Ako s te strane dobijemo zeleno svjetlo, da i to riješimo, onda će biti puno lakše i brže bh. građanima odavde ostvariti komunikaciju sa Zagrebom i Hrvatskom, kazao je nedavno Senad Šepić, zastupnik u Parlamentu BiH prilikom obilaska graničnih prijelaza, piše Večernji list BiH.
Godine čekanja
Džemal Ždralić, hrvatski umirovljenik s cazinskom adresom već 20 godina čeka na prelazak granice u Tržačkim Raštelima. Umjesto prelaska, 20 godina kasnije, kaže nam, dočekao je tek posjet nekoga iz državnoga vrha. – Ovaj granični prijelaz je za mene od velike važnosti. Do liječnika u Rakovici moram putovati 70 kilometara ili na drugi prijelaz 80. Preko ovoga prijelaza do liječnika bih putovao samo 12 kilometara. Moji susjedi u Hrvatskoj imaju svoju zemlju, ja nemam. I hrvatski i BiH sam državljanin. U mirovini sam i ovdje živim. Drago bi mi bilo da se ovo što prije otvori da proživimo svi. Meni je 81 godina, a kad se ovo otvori, želim ovdje biti prvi, ispričao nam je Džemal Ždralić, žitelj Tražačkih Raštela. Okupljeni žitelji Tržačkih Raštela, nebrojano puta do sad govorili su i o zemljiu Hrvatskoj. – Cjelokupno stanovništvo Tržačkih Raštela na hrvatskoj strani granice posjeduje poljoprivredno zemljište koje nisu posjetili već 20 godina jer nitko od nas ondje ne može preći. Otvorenje ovoga graničnoga prijelaza za nas bi imalo veliki značaj. Imali bi kraći put do glavne magistrale, 14 kilometara. To bi nam skratilo put da ne idemo na granične prijelaze Maljevac i Izačić. Prije rata kompletno stanovništvo je koristilo ovu prometnicu i njome putovalo u Hrvatsku. Ovo je idealna komunikacija. O otvaranju ovoga graničnog prijelaza godinama se puno pričalo ali se malo uradilo. Za predizbornih kampanja dobivali smo obećanja kako će prijelaz biti otvoren, ali ni do danas ništa, kaže Senad Zejnić, žitelj Tržačkih Raštela. Konkretne mjere za uvrštavanje graničnog prijelaza Izačić na popis prijelaza u BiH na kojima je omogućen transport roba biljnoga i životinjskoga podrijetla u zemlje Europske unije, također je bila tema razgovora prilikom obilaska graničnoga prijelaza Izačić. – Granični prijelaz Izačić je sporazumom ostavljen kao treći BIP, odnosno kao granični prijelaz s veterinarskim i fitosanitarnim inspekcijama. Sporazum je otvoren i pokrećemo inicijativu. Po sadašnjem sporazumu preko GP Izačić je dopušten izvoz proizvoda biljnoga podrijetla u Hrvatsku a time i u EU. Javnost do sad s tim nije upoznata. U tom sporazumu stoji da kada BIH postigne standarde koji zadovoljavaju kriterije EU u veterinarskom i fitosanitarnom pogledu, otvorit će se mogućnost da se i Izačić pretvori u treći BIP, kaže Miro Džakula, predsjedatelj povjerenstva za integrirano upravljanje granicom BIH. Izrazio je nadu da ćemo u ovoj godini barem pokrenuti inicijativu da ovaj BIP otvorimo i za određene specijalizirane proizvode, poput izvoza mlijeka. Cilj UNO-a BIH i mene kao ravnatelja ove institucije jeste da razvijemo partnerske odnose s urednim carinskim i poreznim obveznicima i da budemo na usluzi svim građanima u BIH. Svi moramo prihvatati i usvajati europske standarde i mjerila kako bi mogli neometano komunicirati s Europskom unijom. To je tržište od 600.000.000 stanovnika i mi svi u BiH moramo poraditi na tome da postignemo veterinarske i fitosanitarne uvjete da naši proizvodi mogu neometano ići na tržište od 600.000.000 stanovnika. Tu vidim šansu za naše gospodarstvo u cjelini, poručio je Miro Džakula, direktori Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Ostaju problemi
Obilazeći tri granična prijelaza, u Cazinu Tržačka Raštela, u Bihaću Izačić, i Velikoj Kladuši Maljevac još jednom je aktualiziran problem gužvi na Graničnog prijelaza Maljevac. Koje mjere će biti poduzete za otvorenje novih prometnih trakova, te kad će konačno biti u funkciji prijelaz u Tržačkim Raštelima, samo su neka od pitanja na koja u što skorije vrijeme očekuje odgovor. Građanima ipak ostaju problemi koje imaju s graničnim prijelazima i koji nažalost utiču na gospodarski razvoj Unsko-sanske županije, Federacije BiH i države u cjelini.