Najveće svjetske naftne kompanije bilježe rekordne dobiti usred porasta cijena energenata u svijetu. Sedam najvećih tvrtki zajedno je u prvih devet mjeseci ove godine imalo ukupnu dobit od čak 173 milijarde dolara. Britanski gigant Shell i francuski TotalEnergies u četvrtak su prikazali dobit od po gotovo 10 milijardi dolara u trećem kvartalu, i za obje kompanije to znači udvostručenje profita u odnosu na isto razdoblje lani, piše portal Večernjeg lista.
Chevron je u petak objavio dobit od 11 milijardi dolara. Slično, dobit hrvatske kompanije Ine u prvih devet mjeseci 2022. veća je čak 170% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. I dok su Europska unija i Velika Britanija posljednjih mjeseci uvele poreze na na neočekivano visoku dobit određenu globalnim kretanjima cijena energenata, britansku javnost začudila je činjenica da će upravo Shell, jedna od kompanija za koju je on praktički i osmišljen, izbjeći plaćanje tog poreza.
Rasprava o 'ekstraprofitu'
Sedam naftnih kompanija, o kojima je riječ, jesu američke Chevron, ExxonMobile i ConocoPhillips, britanski Shell i BP, francuski TotalEnergies te talijanski Eni. To da su one premašile dobit od 170 milijardi dolara u samo devet mjeseci izračunao je S&P Global Market Intelligence. Općenito se smatra da je na porast cijena nafte i plina na međunarodnim tržištima najviše utjecala ruska agresija na Ukrajinu.
U nizu javnosti zapadnih zemalja povela se rasprava o tomu jesu li profiti tih kompanija "opravdani". I dok neki ekonomski liberali tvrde da su oni ostvareni legalno na tržištu pa tako i odbacuju upotrebu pojma "ekstraprofit", drugi ekonomisti smatraju da je neopravdano da tvrtke ostvaruju rekordne dobiti zbog geopolitičkih silnica, a ne inovativnosti ili boljih rješenja, i to usred velikog porasta računa za energiju u nizu zemalja.
Zbog toga su britanska vlada i Europska komisija uvele tzv. porez na ekstraprofit ("windfall tax"). Britanija je to napravila još u svibnju kada je ministar financija u tadašnjoj vladi Borisa Johnsona bio Rishi Sunak, koji je u međuvremenu proteklog tjedna postao i britanski premijer. EU pak je porez uvela prije mjesec dana.
- Sektori proizvodnje nafte i plina ostvaruju izvanredne profite. Ne kao rezultat preuzimanja rizika, inovativnosti ili efikasnosti, već kao rezultat globalnog porasta cijena - rekao je tada Sunak, inače član Konzervativne stranke. Sama se stranka često poziva na bivši premijerku Margaret Thatcher koja je, iako uvjereni ekonomski liberal, 1981. uvela porez na ekstraprofit banaka, u sličnim uvjetima.
No, iako je Britanija uvela porez, gigant Shell neće ga morati platiti u trećem kvartalu jer je kompanija dobila izuzeće zbog investiranja u Britaniji, što joj je omogućio zakon. Tvrtka isto tako predviđa da će spomenuti porez početi plaćati početkom iduće godine. Shell je odlučio dobit iskoristiti kako bi povećao isplatu dividendi svojim dioničarima za 15%. No, dio je britanske javnosti bijesan jer smatra da kompanija ne plaća državi dovoljno poreza. Novine Guardian nazvale su situaciju "farsičnom", i posebno prosvjedovale zbog činjenice da se kompaniji oprašta porez na temelju investiranja u istraživanje naftnih polja te da su zbog toga tvrdnje Londona da predvodi "zelenu revoluciju" smiješne. Također pozivaju vladu da promijeni zakon kako bi natjerala kompanije da plate više poreza.
Kako Washington još nije uveo porez na ekstraprofit, objava rekordnih dobiti Chevrona i Exxona u petak potaknula je nove rasprave o tomu treba li se i SAD pod predsjednikom Joeom Bidenom pridružiti Europljanima i tražiti veći doprinos kompanija državnom proračunu. Biden je ranije ove godine rekao da Exxon "zarađuje više od Boga", a sada je kritizirao i odluku Shella, multinacionalne kompanije sa središtem u Londonu, da poveća isplate dioničarima umjesto da smanji cijene plina. Šef financija Chevrona Pierre Breber Reutersu je rekao da će "oporezivanje proizvodnje samo ju smanjiti".
'Viši porezi, manja proizvodnja'
- Povećate li troškove proizvodnje energije, to će smanjiti investicije što pak ide protiv namjere povećanja broja dobavljača i priuštivosti energije - rekao je Breber.
Ina je ove godine u prvih devet mjeseci prijavila dobit od 2,7 milijardi kuna, dok je ta brojka u istom razdoblju 2021. iznosila oko milijardu kuna. To znači da je tvrtka u godinu dana povećala dobit za 170%. Kompanija je u odnosu na 2021. udvostručila kapitalna ulaganja, na gotovo dvije milijarde kuna, pokazalo je financijsko izvješće tvrtke objavljeno u petak.