Uvođenje dodatnih akciza bio bi izravan udar na domaću proizvodnju bezalkoholnih pića i piva, te na radna mjesta zaposlenih u ovoj i povezanim industrijama – istaknuto je danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) gdje je predstavljena Socio-ekonomska analiza uticaja predloženog povećanja akciza na bezalkoholna pića u BiH, te na industriju piva.
Nalazi te analize ukazuju da bi dodatno porezno opterećenje potaknulo jačanje sive ekonomije, prouzročilo gubitak u ubiranju PDV-a, isplati neto plaća, poreza i doprinosa, te bi rezultiralo i značajnim smanjenjem BDP-a i po osnovu PDV-a, neto plaća, poreza i doprinosa.
- Mišljenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je da ne podržava povećanje akciza na pivo i bezalkoholna pića iz razloga što to ne bi polučilo nikakve pozitivne efekte za gospodarstvo već bi samo došlo do gašenja radnih mjesta i zatvaranja gospodarskih subjekata – izjavio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Hajrudin Podbićanin.
Naveo je kako u ovom ministarstvu razmišljaju na drugačiji način, nastojeći olakšati poslovanje i stimulirati gospodarstvo da bi se razvijalao i na taj način ljudi zapošljavali i punio proračun.
Članice Grupacije proizvođača piva u BiH već devet mjeseci pokušavaju ukazati na štetnost ovog prijedloga i spremne su se uključiti u kreiranje novih prijedloga čija bi realizacija osigurala održivost pivarske industrije, ali i efikasnije prikupljanje proračunskih sredstava.
- Prijedlog povećanja akciza na pivo nije opravdan i nije u interesu građana BiH, gdje će teret u većoj mjeri podnijeti građani nižih primanja koji, po istraživanjima, najviše konzumiraju pivo – izjavio je predsjedatelj Grupacije pivara Edin Ibrahimpašić.
Ujedno će, kako je dodao, destabilizirati poslovanje domaćih pivara, izazvati pad prodaje domaćeg piva u BiH i povećati nelikvidnost domaćih proizvođača piva.
- Također, omogućit će uvoznicima povećanje udjela na tržištu BiH apsorbiranjem najavljenog povećanja akcize u trenutnu cijenu gotovog proizvoda, a na kraju sigurno neće donijeti prihode, koji se očekuju. Osobito zbog činjenice da udio povećanja akcize na pivo od 12.900.000 KM u ukupnom prihodu Fondova zdravstvenog osiguranja čini samo 1,79 posto – dodao je Ibrahimpašić.
Glavne nalaze Socio-ekonomske analize predstavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Sead Kreso koji je kazao da nametanje dodatnih, odnosno, namjenskih akciza bh. industriji bezalkoholnih pića donosi veći rizik bh. gospodarstvu nego korist od ubranih javnih prihoda državi zato što bi, u trogodišnjem razdoblju dovelo do gubitka od 110,6 milijuna KM po osnovu manje ubranog PDV-a radi smanjenja potražnje, zatim gubitka 320 radnih mjesta zbog smanjenja proizvodnje u industriji bezalkoholnih pića i svim povezanim industrijama, kao i gubitka od 16,4 milijuna KM po osnovu gubitka neto plaća, doprinosa i poreza na dohodak i smanjenja BDP-a za 462 miliojuna KM.
Bezalkoholna pića, po riječima predsjedtelja Grupacije bezalkoholnih pića i voda Harisa Muslića, nisu standardna akcizna skupina koja se oporezuje u zemljama članicama EU. Dodao je da su pojedine zemlje EU, poput Finske i Mađarske, uvele akcize na bezalkohona pića ali je sudjelovanje ovih prihoda u ukupnim prihodima od akciza manje od jedan posto i to su tzv. zanemarivi porezi.
Naveden je podatak da je sudjelovanje prihoda od akcize na bezalkoholna pića u BiH u ukupnim prihodima od akciza u prosjeku (2009. -2012.) bilo manje od dva posto, što je u odnosu na susjedne zamlje, najbliže konkurente, značajno veće opterećenje bh. industrije i negativan pritisak na njenu konkurentsku poziciju.