Razmatranje informacije o međunarodnoj, političkoj i sigurnosnoj situaciji - mjesto i uloga Republike Srpske, jedina je točka dnevnog reda posebne sjednice Narodne skupštine RS (NSRS), koja je danas počela u Banjoj Luci izlaganjem člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.
Dodik, na čiji je zahtjev zakazan posebna sjednica NSRS, pozvao je zastupnike NSRS da se aktivno uključe u promišljanje aktualnog trenutka RS u kontekstu globalnih događaja i odnosa Rusije i Zapada te uloge Bosne i Hercegovine, podsjećajući da NSRS kao najviši organ vlasti treba govoriti o najvažnijim političkim temama i odlučiti o svim aktualnim pitanjima.
Ustvrdio je u tom kontekstu kako, prije svega, bošnjački politički predstavnici pokušavaju nametnuti novi oblik odlučivanja i provođenje vanjske politike, navodeći kako njegov prijedlog u Predsjedništvu BiH da se razgovara o globalnoj situaciji nije stavljen na dnevni red.
Podsjetio je, istovremeno, na povijesni nastanka RS i nadležnosti tog bh. entiteta, dovodeći to u vezu s intervencijama visokih predstavnika i “nasiljem međunarodne zajednice” i prisustvom sudaca stranaca u Ustavnom sudu BiH, za koje je ustvrdio da su bile na štetu RS.
Naveo je i kako je prijenos nadležnosti ostao u sjeni rata u Ukrajini.
- Vidljivo je da je BiH nesposobna afirmirati prava RS-u. Nismo mogli postići konsenzus o pitanju - jesmo li spremni provoditi Ustav zemlje u kojoj živimo... Donijeli smo zaključke 10. prosinca da se bavimo tim pitanjima. Ipak, 24. veljače došlo je do specijalne intervencije Ruske Federacije (RF) i to je dovelo sve nas da se bavimo ovim pitanjima. RS nije značajan geopolitički faktor, ali mi ne smijemo izgubiti našu ulogu neutralnosti - upozorio je Dodik, navodeći kako je sjednica NSRS prilika da se bavi globalnim političkim procesima kako bi ih dobro razumjela.
Osvrnuo se na i na šesti paket sankcija koji je Europska unija uvela Rusiji.
- Sukob je polarizirao svijet i doveo u poziciju da je Zapad htio uvesti masovne sankcije Rusiji. Šesti paket sankcija uvodili su tako što su pokušali osigurati suglasnost svih i pokušati prikazati jedinstvo... To je dovelo do kraha vanjske politike u BiH, da postoje oni koji misle da su uvedene sankcije i oni koji smatraju da nisu - ustvrdio je Dodik.
U vezi s tim, najavio je pokretanje postupaka protiv svih veleposlanika BiH koji su “jednostrano postupali” i glasovali za uvođenje sankcija Rusiji.
Naveo je kako pritisak posljednjih dana kulminira u zahtjev za podršku sankcijama koje uvodi Zapad, te da je na sceni sukob između liberalzma i onoga što se naziva suverenizmom.
- Zapad smatra da ima pravo širiti vrijednosti i svoj utjecaj neograničeno, na bilo koju zemlju u svijetu, a nisu htjeli čuti česta upozorenja od RF da oni imaju rezerve prema njihovom širenju, osobito vojnog arsenala. Još 2008. godine na to je ukazao i sam predsjednik RF Putin - navodi Dodik.
Osvrnuo se i na politiku Velike Britanije u Europi i u BiH, navodeći kako Britanija pokušava vratiti na svoju imperijalnu poziciju.
- Britanska politika je štetna za europsku politiku i ona će na kraju dovesti do urušavanja Europske unije... U ovom pogledu je što se i nas tiče vidljivo da EU nema konsolidiranu politiku i da je teško razumjeti način na koji oni provode politiku - kazao je, ustrdivši da je Britanija prema RS usmjeravala politiku na negativan način, te da RS ima štetu od njihovog angažmana.
Dodao je kako RS ne želi trpjeti “aranžmane Velike Britanije", koja je podržana od State Departmenta.
Usto, smatra da treba promisliti o tome - što RS dobiva ako se bezrezervno priključi Zapadu, pitajući se kako je moguće da BiH uvodi sankcije RF-u, zemlji koja je jedan o jamaca Daytonskog sporazuma.
Dodik je naveo kako je Rusija uvijek bila na strani međunarodnog prava, te "da se usprotivila britanskom zahtjevu da se srpski narod proglasi genocidnim".
Na kraju se osvrnuo i na ulogu SAD-a u kreiranju Dayonskog sporazuma, izražavajući zahvalnost tim povodom, te konstatirajući da je pitanje bi li uopće bilo RS-a da nije bilo tog sporazuma.
Dodik je ukazao na imperativ koordiniranja politike s regionalnim partnerima, uz ocjenu kako Srbija ostaje najvažniji partner RS-u.
Poručio je kako RS ne može prihvatiti da bude dio sankcija prema RF, inzistirajući na neutralnoj poziciji, te pozivajući zastupnike NSRS da podrobno o svemu promisle, te ustvrdivši kakao RS ima pravo voditi vanjsku politiku.