Dodjeljivanjem certifikata za poljoprivredne proizvođače – uzgajivače smilja u srijedu je u Mostaru završila manifestacija projekta “Održivi povratak kroz edukaciju o uzgoju smilja na području Mostara i Čapljine”, piše Fena.
Povratnici i raseljene osobe završili su obuku u okviru modula “Aspekti i uvjeti profitabilne plantažne proizvodnje smilja i drugoga aromatičnoga bilja” i “Izrada biznis plana”.
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić u izjavi novinarima uoči dodjele certifikata kazala je kako joj je želja da ovim projektom putem edukacija kroz modele i ogledna predavanja povratnici i ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači steknu znanja i vještine za uključivanje u planiranu plantažnu proizvodnju smilja i uključivanje na tržište rada.
– Trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo je obuku, oni će danas dobiti certifikat kako bi se mogli u narednom periodnu baviti planiranom uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest tisuća maraka – kazala je Zukić.
Napomenula je kako je smilje u Hercegovini bilo “hit” jedno vrijeme, a ako ljudi organizirano i plansku budu radili, ‘hit’ će biti stalno.
– Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena smilja nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje – dodala je Zukić.
Važno je napomenuti kako će FARMA II na području oba grada ulagati u poslovni sektor, gdje postoje organizirane tvrtke koje će otkupljivati, prerađivati i plasirati smilje na tržište, kazala je ona.
Po njezinim riječima, cilj je da ovim malim projektom inicira ideja kako bi se mogli proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se malo ili nikako nije počelo s uzgojem smilja i drugoga aromatičnoga bilja.
– U startu smo krenuli s dvije probne parcela na dvije različite lokacije, parcele na kojima se ljudima pomoglo podići plantažni zasad – kazao je dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara, prof. dr. Ahmed Džubur.
Dodao je kako je to početak jednoga procesa u kojemu žele pomagati ljudima kako bi lakše svladali ovu kaotičnu situaciju s plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasiranjem smilja.
– Bosna i Hecegovina je postala svjetski lider u proizvodnji smilja s preko tisuću petsto hektara plantažnih zasada, ali u tom kratkom vremenu nije osigurala tržište za plasman – rekao je Džubur.
Dodao je kako ovim žele potaknuti ne samo ljude već i one institucije koje imaju obvezu pratiti ovaj proces, a nažalost nisu uključene.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH radi vrlo dobro svoj posao, ali ne može nadomjesti ono što bi trebale raditi vladine institucije i oni koji moraju dati podršku ovom procesu, ocijenio je Džubur.
-Iz ovogodišnje proračuna Federalnog ministarstva ni jedna marka nije predviđena za kapitalne projekte investicijska ulaganja, ruralni razvoj što je ‘nonsens’ u situaciji kada poljoprivreda treba biti pokretač – rekao je dekan Džubur.
Pojedinačni mali proizvođači nemaju šanse ući na tržište, jer sve velike farmaceutske i kozmetičke tvrtke barataju s tisućama litara eteričnih ulja, istaknuo je.
Naglasio je kako je otkupna cijena smilja prije dvije godine bila 5,20 maraka, a prošle godine je u startu bila 3,5 maraka. Isplativo je sve dok je cijena otkupa iznad dvije marke, nadodao je.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH je pokrenula taj projekt, a financira ga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.