Čelnici vodeće hrvatske i srpske te probošnjačkih stranaka koje su u vlasti na državnoj razini, HDZ-a BiH, SNSD-a i sastavnice "trojke" - SDP-a BiH, Naroda i pravde te Naše stranke, trebali bi sutra pokušati postići dogovor o deeskalaciji krize te dati odgovor može li se očekivati iskorak koji je ponovno nagovijestio predsjednik najveće hrvatske stranke Dragan Čović s novim ubrzanjem europskoga puta potkraj godine, piše Večernji list BiH. Neće biti jednostavno ispuniti sva očekivanja, ponajprije zbog stalnog podgrijavanja ozračja koje produciraju srpski i bošnjački dužnosnici koji pokušavaju iz aktualnoga prijepora ponajprije izići kao pobjednici, a ne potruditi se pronaći rješenje. Domaćin sastanka koji će se održati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH bit će čelnik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, a očekuje se da će se pozivu odazvati i čelnici SNSD-a Milorad Dodik te SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto.
Široki format izbjegnut
Na taj je način domaćin nastojao izbjeći široki format sastanka koji je prije 20-ak dana u Konjicu rezultirao i oštrim riječima nakon što su niži stranački dužnosnici uspjeli isprovocirati konflikt. Ovoga puta na dnevnome redu moglo bi se naći nekoliko teških tema koje su jednako važne za europsku reformsku agendu, ali i testiranje odnosa partnera. Sve to sastavni je dio paketa koji bi pak potkraj godine mogao rezultirati i odlukom Europskoga vijeća o zelenom svjetlu za otvaranje pregovora s Europskom unijom. - Ako uspijemo ove zakone, što smo sada kazali da su oni vezani uz srpanj, imati u proceduri kroz Vijeće ministara, onda ne vidim ni jednog razloga da ocjena koja će doći u listopadu za BiH ne bude pozitivna. Mi trebamo iskoristiti vremenski okvir. Jasno da nije slučajno produljen (Johannu) Sattleru mandat za godinu dana jer za uvoditi jednu novu osobu taman bi trebalo još vremena. Mislim da zajedničkom koordinacijom možemo doći do toga, opet je do nas. Do nas je bilo i prije 5-6 godina. Mi moramo napraviti iskorak, ali bojim se da su nam vrata nešto intenzivnije otvarana nego prije 5-6 godina s puno više razumijevanja, a iskreno govoreći, većini tih dužnosnika stalo je da se napravi i neki iskorak u BiH. Smatram da je potpuna odgovornost u partnerstvu ovih pet stranaka: "trojke" iz Sarajeva, SNSD-a i HDZ-a. Prema onome o čemu razgovaram s predsjednicima ovih stranaka, svi su zainteresirani za ovaj integracijski iskorak. Zato sam uvjeren da u rujnu ili listopadu mi to možemo realno završiti. Bit će onih koji će sve učiniti da se ništa ne dogodi i da imaju opravdanja da kažu - ovo je neuspješno - istaknuo je Čović. No, nisu samo "zainteresirani" za propast ovih reformi iz SDA, odnosno oporbenih stranaka, nego i dužnosnici iz vladajućih stranaka koji nastavljaju voditi vlastite ratove. Najprije je ponovno duhove ovoga vikenda probudio ministar obrane Zukan Helez, nakon čega je uslijedio odgovor iz SNSD-a, ali i DNS-a. Naime, Helez je u intervjuu agenciji Anadoliji odgovorio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću zbog izjave da je "Republika Srpska država" i pozvao Dodika i Vučića da se "urazume" uz poruku da je "lako zapaliti fitilj", čime je zapravo aludirao da su mogući sukobi oko takvih tumačenja. Predsjednik DNS-a Nenad Nešić u nedjelju je kolegi iz Vijeća ministara odgovorio da "ide u Afganistan i Siriju ako mu se ratuje", da ga u tome neće zaustavljati. Jednako problematična uoči sutrašnjeg sastanka je najava ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Staše Košarca kako ne postoji suglasnost da se nacrt Zakona o sudovima u BiH nađe na dnevnom redu sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH, koja bi trebala uslijediti nakon sastanka političkih lidera. - Očigledno je da netko pokušava preambiciozno dinamizirati rad Vijeća ministara tako da utvrđuje prioritete koji nisu usuglašeni i dogovoreni. To nije dobra praksa i neće imati pozitivan učinak - rekao je jučer Košarac. On pak nije isključio postizanje dogovora i o ovome zakonu, ali samo da se 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije realiziraju u paketu, uključujući reformu Ustavnog suda BiH, što bi po njemu riješilo i pitanje sudjelovanja stranih sudaca. Zakon o sudovima ima dva problema u Republici Srpskoj. Prvi je što definira uspostavu višeg suda BiH, dakle još jedne državne institucije, što bi u slučaju prihvaćanja u značajnoj mjeri otupilo vjerodostojnost SNSD-a, koji osporava državne institucije, te ojačalo kritičare zbog eventualne uspostave nove državne institucije.
Još jedna institucija BiH
Drugi pak prijeporni dio zakona odnosi se na mogućnost da se proširi nadležnost za procesuiranje na državno pravosuđe s nižih razina. Upravo je usvajanje toga zakona jedna od 31 toče koje su usuglašene na sastanku početkom ljeta kada je u BiH boravio povjerenik Europske komisije za proširenje i europsko susjedstvo Oliver Varhelyi. Inače, za sljedeću sjednicu Vijeća ministara BiH predsjedateljica Borjana Krišto nagovijestila je kako bi se mogao naći i prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ali i javnim nabavama, dok bi se Zakon o VSTV-u s ova tri zakonska prijedloga trebao naći na dnevnome redu Parlamentarne skupštine BiH, čije je također zasjedanje povezano s uspjehom susreta vodećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih dužnosnika. SNSD očekuje kako će njihov kandidat za ministra financija i riznice Srđan Amidžić biti imenovan za nasljednika Zorana Tegeltije. No, u Našoj stranci su takvu vrstu "ustupka" za dizanje ruku uvjetovali da SNSD povuče sve poteze kojima se slabe institucije države. Hrvatska pak strana inzistira na postizanju dogovora o izbornoj i ustavnoj reformi kako bi se prestalo s njihovim preglasavanjem.