Glavna vijest u BiH posljednjih dana jesu požari koji su harali dobrim dijelom Hercegovine i koje je na kraju uglavnom ugasila kiša. Rezultat je to brojnih problema neuređene zemlje u kojoj su nejasne uloge, a što je onda alibi za nerad i neodgovornost. S predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem usred vrućeg i političkog ljeta razgovarali smo o Afganistanu, Izbornom zakonu, ostanku na čelu stranke...
Večernji list: FBiH nema letjelica, s razine države blokira se pomoć. Kako to komentirate?
- Situacija s požarima otkriva sve sustavne nedostatke bh. politike i bh. vlasti. Kada sam 2012. i 2013. bio ministar sigurnosti, požare u Hercegovini ugasili smo uspješno jer sam tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Hrvatske molio da nam daju kanadere. I gospodin Ostojić nam je puno pomogao. Također, prošle godine, kada sam bio ministar sigurnosti, molio sam pomoć Crne Gore i dobio sam tri air tractora koji su gasili požare u Hercegovini. Zašto ovo govorim? Sada je situacija da naše Ministarstvo sigurnosti, da se ne bavim konkretnim imenima, nema tu vrstu međunarodnih kontakata da može zatražiti pomoć, prije svega susjednih država.
Tada sam istodobno upozoravao da FBiH mora kupiti air tractore ili kanader kako bismo sustavno riješili da gašenje požara bude puno učinkovitije te da to ovisi o nama. Znači, imate samoizoliranu vlast, vlast koja nije našla prioritet staviti nabavu tako važnih namjenskih letjelica.
Večernji list: A s treće strane imate i blokadu srpske strane na razini države?!
- Nedopustivo je to da gospodin Dodik ne dopušta angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara. No, moramo biti i realni, helikopteri su poput vrča punog vode koji bacite na početku požara. Ali to ne abolira gospodina Dodika. Njegov postupak nije državnički, nije domoljuban, nije moralan. Uistinu sam razočaran da je blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga da pomognu stanovništvu u spašavanju naše prirode i njihovih domova.
Večernji list: Gospodine Radončiću, maloprije ste rekli problem sustava, ali kod nas je to, čini se, realnost dugi niz godina, poput nefunkcioniranja države, blokada, različitih pogleda na budućnost zemlje. Kako izlaziti iz ovih kriza?
- Koliko god to zvučalo kao otrcana fraza, mi ćemo se morati vratiti dijalogu i harmonizaciji unutarbošnjačkih, bošnjačko-hrvatskih, bošnjačko-srpskih i srpsko-hrvatskih odnosa u BiH. Kako unutarentitetskim tako i našim regionalnim odnosima, smirivanju situacije prema Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori. Nema alternative osim razgovora i koliko god to izgleda kao nemoguća misija, to će se morati dogoditi. Moramo urediti svoju zemlju uz pomoć međunarodne zajednice i u tome smislu njezina medijacija je dobrodošla. Ali, ponavljam, sve ovisi o vladajućim političkim strankama koje za sada ne pokazuju očekivani entuzijazam jer žele sačuvati vlast na svaki način.
Večernji list: Kako ste doživjeli zbivanja u Afganistanu?
- Afganistan je vrlo komplicirana i duga povijesna priča. Nažalost, srednji vijek pokazao je da kao destrukcija ima veću snagu. Vidjet ćemo kakve će se sve posljedice dogoditi, ne samo unutar Afganistana, poput brutalnih masovnih ubojstava i odmazdi, da srednjovjekovne radikalne metode pobijede i zapadnu civilizaciju, ali i napredne snage u Afganistanu. Ono što već sada znamo jest da treba očekivati val migranata i da je ta vrsta pobjede talibana poraz zapadne civilizacije.
Večernji list: Mogu li se povlačiti poveznice između BiH i Afganistana s obzirom na to da su obje zemlje bile ili još jesu pod međunarodnom upravom?
- Ne bih to uspoređivao zato što su Bošnjaci proeuropski, prozapadni, autohtoni narod...
Večernji list: Apsolutno nisam uspoređivao Bošnjake i talibane nego položaj dviju država.
- Da, razumijem. Želim ipak reći da Bošnjaci kao europski narod nemaju taj radikalizam. Mislim da se u tome smislu teško mogu povlačiti poveznice s BiH. Ono što može nekoga razočarati jest da su se međunarodne snage povukle iz Afganistana i prepustile da to rješava zakon jačega. Ali, ponavljam, BiH je posve drukčija, neusporediva priča. Ja sam u tom smislu veliki optimist da se nastavlja angažiranje SAD-a, EU-a i drugih zapadnih zemalja koje će nastaviti pomagati BiH.
Večernji list: Postavimo onda pitanje na drukčiji način, vidite li BiH bez međunarodnih vojnih snaga i strane uprave?
- Čim se ispune 5 + 2 uvjeta i cilja, vidim BiH kao zemlju bez OHR-a. Ali, jednostavno, ti se uvjeti moraju ispuniti i to je preduvjet da se završi angažiranje Ureda visokog predstavnika. Prije toga OHR treba biti tu i treba nam pomoći. Kada se govori o međunarodnim vojnim snagama, mislim da većina Bošnjaka, ali i Hrvata želi da BiH bude dio NATO saveza. Ja sam uvjeren da će BiH biti dio toga vojnog saveza te da će bh. Srbi shvatiti da je to optimalno rješenje. Ne samo u vojnopolitičkom nego i u ekonomskom smislu. Optimum za sve nas i državu BiH.
Večernji list: Postoji li, po vašem mišljenju, mogućnost da se dogovore izmjene Izbornog zakona, čime bi se relaksirali odnosi, prije svega, Bošnjaka i Hrvata?
- Mislim da su prijatelji iz HDZ-a i SDA predugo godina razgovarali u četiri oka o toj temi. Oni imaju svoj legitimitet i ja to poštujem. Ali se pokazalo da taj način rješavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa nije dao rezultat. Odnosno, sada nemamo nijedno potentno rješenje koje bi dovelo do toga da hrvatski korpus shodno Daytonskom mirovnom sporazumu bira svog člana bh. Predsjedništva ili da imamo relaksiranu situaciju kada su u pitanju domovi naroda. A posebno kada su u pitanju izborni standardi, da imamo elektroničku evidenciju birača i prestanak brutalnih izbornih krađa koje se događaju svake dvije godine. Zato očekujem da ćemo uz pomoć gospode Schmidta, Nelsona i Sattlera prije Nove godine doći do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve i gdje će svi biti maksimalno spremni na kompromis da iduću izbornu godinu imamo po novim, poštenim pravilima gdje bi se stvarno iskazala volja građana.
Večernji list: Kako ocjenjujete stanje u pravosuđu, ponajprije oko pritisaka na Tužiteljstvo u kontekstu otvorenih velikih korupcijskih afera?
- Stanje u pravosuđu nije dobro. Veliki je pritisak na Tužiteljstvo BiH zbog toga što su taknuli u određene tabu-teme kao što je ubojstvo u obitelji Memić, kao što je respiratorska krađa i mnogi drugi slučajevi procesuirane korupcije. S druge strane, u Sudu BiH imate osobu koja nije prijavila puni identitet i imovinu, a s druge strane Ured za borbu protiv korupcije u Sarajevskoj županiji, na čelu s međunarodnim autoritetom gospodinom Larsonom, podnosi kaznene prijave protiv pojedinih dužnosnika ove županije jer nisu prijavili imovinu. Ovdje se moraju ujednačiti standardi. Zato očekujem da će, prije svih, SDA, jer on bez imalo sustezanja vrši veliki pritisak na Tužiteljstvo BiH, ostaviti Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće na miru da stegovne procese vodi u punom kapacitetu bez ikakvih obavještajnih pritisaka. Bilo da su u pitanju suci, tužitelji ili stegovni tužitelji.
Večernji list: Bilo je različitih objava o vašem ostanku ili povlačenju s čela Saveza za bolju budućnost. Što je istina, ostajete li predsjednik?
- O tome hoću li ostati na čelu stranke odlučit će Kongres, kao u svim velikim političkim strankama. Sve općinske organizacije predložit će kandidate. Sada već osjećam veliki pritisak članstva da ostanem na čelu SBB-a, pogotovo jer jačaju neke dekadentne tendencije, ako hoćete da budem precizan, protiv BiH i bošnjačkog korpusa. Moja je prirodna želja povući se, ali ja ću učiniti ono što bude volja SBB-a. Moja je zamisao da se stranka prenese na mlađe ljude. Hoće li se to dogoditi u listopadu ove godine ili za dvije godine, odlučit će članstvo.